Kako je Amerika izbjegla bankrot i finansijski haos
Predsjednik Sjedinjenih Američkih Država(SAD) Joe Biden i čelnik republikanske kongresne većine Kevin McCarthy postigli su načelan sporazum o povećanju limita javnog duga od 31.400 milijardi dolara i time spriječili bankrot vlade. Dogovor je objavljen bez ikakva slavlja, što odražava i koliko su teški bili razgovori i da dogovor tek treba progurati kroz Zastupnički dom i Senat.
Šta podrazumijeva sporazum?
“Dogovor je važan korak naprijed, ali je i kompromis. To znači da neće svi dobiti ono što žele. To je odgovornost vladanja”, poručio je Biden. Sporazumom će na dvije godine biti povećan zakonski limit javnog duga, koji sada iznosi 31.400 milijardi dolara. Potrebno je usaglasiti još neke detalje, ali McCarthy je rekao da sporazum uključuje istorijsko smanjenje javne potrošnje i dodao da neće biti novih poreza i novih vladinih programa.
Sporazum koji su sada postigli Demokrati i Republikanci ograničio je potrošnju po pojedinim programima na samo 2 sljedeće godine, što je de facto znak da niti Republikancima nije naročito stalo do zaustavljanja dugoročnog gomilanja sada već enormnih američkih javnih dugova. Ako fiskalna potrošnja neće davati očekivane rezultate, što je teoretski sasvim moguće, Sjedinjene Države bi se već za nekoliko godina, bez obzira na upravo dogovorene rezove, mogle naći u dramatičnim finansijskim problemima, prenosi Jutarnji.
Kakav bi ishod bio bez ovog sporazuma?
Da Biden i McCarthy nisu postigli dogovor o podizanju plafona zaduživanja SAD bi se mogle naći u situaciji da kasne ili da uopšte ne mogu ispuniti finansijske obaveze, bilo u pogledu plata, penzija ili naknada, prenosi RSE. Taj do sada neviđeni scenarij bio bi, prema ekonomistima, sinonim za veliku recesiju i propast tržišta u SAD-u, s mogućom “zarazom” koja bi se proširila na globalnu ekonomiju. Biden, McCarthy i njihovi timovi morali su kompromis tražiti vrlo pažljivo kako bi mogao proći kroz podijeljeni Kongres.
Šta žele republikanci, a šta demokrati?
McCarthyjevi republikanci imaju većinu u Zastupničkom domu od 222 naprema 213 zastupnika, a Bidenovi demokrati kontrolišu Senat tijesnom većinom od 51 naprema 49. Najteže će biti zadovoljiti desno krilo republikanske stranke koje želi oštre rezove javne potrošnje i lijevo krilo demokratske stranke koje bi, pak, dug smanjivalo višim porezima bogatima i kompanijama.
Foto: Freepik