12 načina da se zaštitite od štetnog uticaja sunca
Mnogi od nas ne razmišljaju koliko je svakodnevno izlaganje kože suncu štetno, a ljetne mjesece jedva čekamo kako bismo uživali u sunčanju. Pritom zaštita kože pada u drugi plan, a alarmantne brojke o broju oboljelih od raka kože kao da nas zaobilaze.
Sunce nam može uzrokovati puno veće probleme od bolnih opeklina. Stručnjaci upozoravaju kako dugotrajno izlaganje suncu izaziva smeđe mrlje, crvenilo, ljuštenje, isušivanje i mreškanje kože i na koncu – rak kože koji predstavlja sve češći zdravstveni problem. Ako koža ne proizvodi dovoljno zaštitnog pigmenta (melanina), ultraljubičaste zrake uništiće ćelije kože pa će i najblaže crvenilo tada biti bolni znak za uzbunu.
Premda se o opasnostima od izlaganju suncu često govori, mnogi od nas još uvijek zanemaruju te činjenice, što zbog vlastite lijenosti, a što zato jer ne možemo odoljeti starome mitu kako treba na suncu uhvatiti malo boje da bismo izgledali ljepše i zdravije. Ljeto nam je stiglo, stoga smo izdvojili deset korisnih savjeta koji će Vam pomoći da zaštitite svoju kožu od štetnog uticaja sunca i sačuvate svoje zdravlje.
Zaštitite se odjećom i pokrivalima za glavu
Zaštita odjećom jedan je od najboljih načina izbjegavanja štetnih UV zraka. Poznato je kako je sunce najjače u periodu između 10 i 16 sati. Iako nije preporučljivo u tom periodu izlagati se sunčevim zrakama, ukoliko morate biti vani, zaštitite se adekvatnom odjećom i pokrivalima za glavu i ne zaboravite na kožu nanijeti kremu sa zaštitnim faktorom.
Pripazite prilikom odabira odjeće, jer poznato je kako šeširi i odjeća od tamnog i gustog tkanja apsorbuju ultraljubičaste zrake više nego laganiji pamučni materijali svijetlih boja. Takođe, suva tkanina nudi bolju zaštitu od mokrog materijala. Ne zaboravite zaštititi osjetljive dijelove tijela kao što su vrat, uši i lice, koristeći široke šešire i marame. Uz pravilnu zaštitu, možete smanjiti rizik od sunčevih oštećenja i uživati na otvorenom sa manje brige.
Nahranite kožu s dovoljno kreme sa SPF faktorom
SPF (Sun Protection Factor) je mjera zaštite koju pružaju proizvodi za zaštitu od sunca. Oznaka SPF-a označava koliko duže možete ostati izloženi suncu bez opekotina, u poređenju s kožom koja nije zaštićena. Što je zaštitni faktor viši, njegovo je zaštitno djelovanje od UV zraka veće. Na primjer, ako nanesete proizvod sa zaštitnim faktorom 20, to znači da se možete izlagati suncu 20 puta duže nego što biste to mogli bez ikakve zaštite.
Stručnjaci preporučuju da kod izlaganja suncu upotrebljavamo kreme čiji je zaštitni faktor iznosi najmanje 15. Pobrinite se da kremu razmažete po koži u dovoljnoj količini, jer ukoliko nanesete pretanak sloj kreme na kožu, to može smanjiti njezinu učinkovitost za čak 50 posto! Ukoliko uživate u plivanju, vodootporne kreme za Vas su najbolji izbor.
Prilikom odabira kreme, obratite pažnju na oznaku “širokog spektra”, koja garantuje zaštitu od oba tipa ultraljubičastih zraka – UVA i UVB. UVA zrake prodiru duboko u kožu i doprinose starenju i pojavi bora, dok UVB zrake uzrokuju opekotine i povećavaju rizik od raka kože. Osim toga, kreme sa dodatnim sastojcima poput antioksidanasa mogu pomoći u zaštiti kože od oštećenja izazvanih slobodnim radikalima. Ako imate osjetljivu kožu, birajte proizvode bez mirisa i parabena kako biste izbjegli iritacije.
Kremu nanosite redovno, a ne zaboravite ni balzam za usne
Kremu sa zaštitnim faktorom nanesite 20 do 30 minuta prije izlaganja suncu, kako bi koža dobila dovoljno vremena da je upije. I ponovite to svaka dva sata, odnosno češće ukoliko se znojite ili kvasite. Imate li svijetlu kožu, možda ćete se htjeti ranije pripremiti za izlaganje suncu, tako što ćete naveče prije spavanja nanijeti zaštitnu kremu koju će koža tako potpuno apsorbovati.
Potom sljedećeg dana pola sata prije izlaska na sunce nanesite uobičajenu dozu kreme sa zaštitnim faktorom. Pritom ne zaboravite na usne koje su takođe izložene UV zrakama. Stoga uvijek sa sobom nosite balzam za usne sa zaštitnim faktorom (najmanje 15) i često ga nanosite. Usne su posebno osjetljive, stoga je njihova zaštita jednako važna kao i zaštita ostatka lica i tijela.
Pokrijte uši platnenim šeširom
Ljudi često zaboravljaju od sunca zaštititi neke osjetljive dijelove tijela kao što su na primjer dekolte, nos i ruke. Stručnjaci ističu kako se čak 80 posto slučajeva oboljelih od raka kože odnosi na glavu, vrat i ruke. Prednost (ispred slamnatih) imaju platneni šeširi, a zaštitnu kremu treba nanijeti na sve istaknute dijelove tijela.
Platneni šeširi pružaju bolju zaštitu jer imaju gušće tkanje koje blokira veći dio štetnih UV zraka. Osim toga, platneni šeširi su obično mekši i udobniji za nošenje, što ih čini praktičnijim za svakodnevnu upotrebu. Šeširi sa širokim obodom dodatno štite lice, uši i vrat, smanjujući rizik od sunčevih opekotina i dugoročnih oštećenja kože.
Ne zaboravite, međutim, da šešir nije dovoljan sam po sebi. Uvijek nanesite kremu sa zaštitnim faktorom na sve izložene dijelove tijela.
Pasta od cinkova oksida za nos
Istureni dijelovi tijela poput nosa poseban su problem kod zaštite od sunca. Spasioci na plažama tako često na nosu imaju pastu od cinkova oksida, međutim ona nema zaštitni faktor veći od 7. Stoga biste najprije na nos trebali nanijeti zaštitni faktor 15, pričekati da koža upije kremu i tek potom na to isto mjesto nanijeti pastu od cinkova oksida. Ako pak hodate bosi po suncu, obavezno kremom zaštitite i stopala.
Cinkov oksid je poznat po svojim reflektujućim svojstvima koja pomažu u odbijanju UV zraka, što ga čini idealnim dodatnim slojem zaštite za najosjetljivije dijelove tijela. Kombinacija zaštitne kreme i paste od cinkova oksida pruža dvostruku barijeru protiv štetnih UV zraka, smanjujući rizik od opekotina i dugoročnog oštećenja kože.
UV zrake vrebaju i u hladu
Nemojte misliti da ste zaštićeni od sunca ukoliko ležite u hladu suncobrana ili kakve krošnje, jer UV zrake dolaze sa svih strana, odbijajući se od pijesak, snijeg, beton i druge površine. Premda se ultraljubičaste zrake ne mogu odbijati o vodu, one lako prolaze kroz nju, pa dok plivate niste nimalo zaštićeni od sunca.
Ovo znači da čak i kada mislite da ste u sigurnom zaklonu, vaša koža i dalje može biti izložena štetnom UV zračenju. Zbog refleksije UV zraka, sunčev uticaj može biti pojačan na mjestima kao što su plaže ili bazeni, gdje pijesak i voda dodatno reflektuju svjetlost. Čak i snježni pokrivač može reflektovati do 80% UV zraka, što znači da zaštita kože zimi na planini nije ništa manje važna nego ljeti na plaži.
Izbjegavajte prženje ne plaži
Uzalud stručnjaci upozoravaju kako ne postoji nešto što se zove zdrava preplanulost, jer plaže su ljeti i dalje prepune turista koji se satima ‘cvrlje’ na suncu dok mnogi crvenilo smatraju prirodnim putem do preplanulog ljetnog izdanja. Višesatno lješkarenje pod suncem posebno je opasno za osobe svijetle puti.
Mnogi od njih ionako ne mogu dobiti željenu boju, a izlažu se velikom riziku da zadobiju nimalo bezazlene opekotine. Ako nikako ne možete odoljeti čarima ljetne plaže, izlažite se suncu postepeno, kako bi koža uspjela stvoriti dovoljno melanina za obranu od UV zraka. I svakako izbjegavajte ulja za tamnjenje, jer ona samo pojačavaju učinak ultraljubičastih zraka i pogoršavaju opekline.
Takođe, imajte na umu da je najbolji način da izbjegnete opekotine i dugoročna oštećenja kože boravak u hladu tokom najjačih sunčevih sati, od 10 do 16 sati. Tokom ovog perioda, UV zračenje je najintenzivnije i najštetnije za vašu kožu.
Ne dajte da vas vremenske prilike zavaraju
I za hladnijih, oblačnih dana trebate zaštititi kožu od sunca. Naime, i tada možete izgorjeti, jer štetne zrake vrlo lako prolaze kroz oblake. Do 80% UV zraka može proći kroz oblake, što znači da zaštitna krema treba biti vaša svakodnevna rutina bez obzira na vremenske uslove.
Mnogi skijaši i rekreativci zaljubljeni u zimske sportove doslovno su se opekli usred hladnih i snijegom prekrivenih planina i na vlastitoj koži osjetili bolnu kombinaciju visoke nadmorske visine, snijega i vjetra. Stoga se i u tim okolnostima morate zaštititi prikladnom odjećom, sunčanim naočalama i kremom sa zaštitnim faktorom (najmanje 15).
Uzimate li lijekove, provjerite imaju li fotoosjetljivost
Poseban oprez potreban je kod osoba koje su na terapiji bilo kojim od lijekova za koje je poznato da se pri izlaganju suncu kao neželjena reakcija mogu javiti fototoksične ili fotoalergijske reakcije. Naime, kad je lijek pojačan djelovanjem sunca aktivira i ošteti kožu ili dođe do fotoalergijske reakcije – kad sunčeva svjetlost izmijeni strukturu lijeka što imuni sistem prepozna kao strano tijelo i pokrene alergijski odgovor koji prati upala i ekcem na koži.
Za više od pedeset lijekova poznato je da mogu doći u interakciju sa suncem. Lijekovi kao što su tetraciklini, antidepresivi, statini i diuretici mogu vašu kožu učiniti izuzetno osjetljivom na sunce i tako povećati rizik od nastanka opekotina. Sličan učinak imaju i neki biljni pripravci poput ulja gospine trave (kantarion) koje je fototoksično. Ukoliko uzimate neki od lijekova koji bi vam mogao stvarati probleme prilikom izlaganja suncu, savjetujte se sa svojim ljekarom.
Izbjegavajte solarijuma
Tragajući za sigurnijim sunčanjem, mnogi su ljubitelji preplanula tena svoje utočište pronašli u solarijima. Proizvođači tvrde kako moderni solariji jamče zaštitu kože, pojašnjavajući kako proizvode samo dugovalne ultraljubičaste (UVA) koje ne izazivaju opekline i za koje se dosad smatralo kako ne izazivaju rak. Međutim, UVA zrake prodiru u kožu dublje negoli srednjevalne ultraljubičaste zrake (UVB) i s vremenom isušuju kožu, izazivaju njezino mreškanje i povećavaju rizik od raka.
Istraživanja su pokazala da upotreba solarijuma može značajno povećati rizik od melanoma, najsmrtonosnijeg oblika raka kože, posebno kod mladih ljudi. Osobe koje počnu koristiti solarijume prije 35. godine imaju čak 75% veći rizik od razvoja melanoma. Takođe, redovno korištenje solarijuma može uzrokovati preuranjeno starenje kože, što se manifestuje kroz pojavu bora, tamnih mrlja i opšteg gubitka elastičnosti kože.
Svjetska zdravstvena organizacija (WHO) svrstala je solarijume u prvu grupu kancerogenih sredstava, zajedno sa duvanom i azbestom. To znači da ne postoji siguran nivo upotrebe solarijuma i da svaki put kada koristite solarijum, izlažete svoju kožu visokorizičnim uslovima.
Odaberite odgovarajuće naočale
„Zaštita od UV zračenja vrlo je važna u očuvanju površine oka, kao i zaštite same mrežnice od oštećenja“, kaže dr. Michelle Andreoli iz Američke akademije za oftalmologiju. Kako kaže, sunčane naočale s UV zaštitom trebalo bi nositi kad god ste vani, čak i kad je oblačno.
Birajte sunčane naočale koje pružaju kompletnu zaštitu od ultraljubičastog svjetla. Potražite etiketu ili naljepnicu na kojoj piše: blokiraju 99% ili 100% UVB i UVA zraka i UV 400 zaštita (što znači da blokiraju zrake svijetlosti valnih dužina do 400 nanometara). Kod biranja boje svojih sunčanih naočala imajte na umu da je sloj koji blokira UV zračenja proziran, tako da tamnija stakla nisu nužno efikasnija od svjetlijih.
Hidrirajte kožu i organizam
Pored zaštitnih krema, hidriranje kože je ključno za njeno zdravlje. Pijte puno vode i koristite hidratantne losione nakon izlaganja suncu kako biste održali kožu hidratizovanom i smanjili mogućnost ljuštenja i sušenja. Redovno hidriranje pomaže u održavanju elastičnosti kože, čineći je otpornijom na štetne uticaje sunca.
Osim vode, konzumiranje hrane bogate antioksidansima, poput voća i povrća, može pomoći u borbi protiv slobodnih radikala izazvanih UV zračenjem. Namirnice kao što su lubenica, krastavci i citrusi dodatno doprinose hidrataciji organizma. Nakon sunčanja, razmislite o upotrebi umirujućih losiona koji sadrže aloe veru ili kamilicu kako biste smanjili iritaciju i crvenilo kože. Takođe, hladni tuševi mogu pomoći u smanjenju upale i održavanju temperature tijela na optimalnom nivou.
Zapamtite da koža ima dugoročno pamćenje. Svaka opekotina povećava rizik od raka kože kasnije u životu. Stoga je odgovorno ponašanje na suncu ključ za dugoročno zdravlje i očuvanje mladalačkog izgleda kože. Uživajte u ljetnim aktivnostima, ali budite mudri i pažljivi prema svojoj koži. Preventivne mjere, pravilna hidratacija i odgovorna njega kože omogućiće vam da uživate u suncu bez ugrožavanja zdravlja.
Foto: Pixabay
