13 stvari koje mogu uzrokovati anksioznost
Strah i anksioznost predstavljaju sastavni dio života i iako su to neprijatne emocije, ona su često i korisne – omogućavaju nam bržu procjenu situacije opasnosti u kojoj se nalazimo i pripremaju nas za brzu reakciju “bori se ili bježi”.
Nervoza, panika, strah, znojenje i ubrzani otkucaji srca: sve to mogu biti simptomi anksioznosti i tjeskobe. U trenucima stvarne opasnosti, simptomi anksioznosti nam mogu biti korisni kako bismo pravovremeno reagovali. Ali ponekad ovi osjećaji mogu biti nepotrebno pojačani i uticati na svakodnevni život. „Ako pojedinac dođe do tačke u kojoj briga i oprez pređu granicu u ono što bi se smatralo poremećajem, tada je sposobnost te osobe da funkcioniše u svakodnevnom životu narušena. To može štetno uticati na nečiji život”, naglašava Una McCann, profesorica psihijatrije i direktorica Programa za anksiozne poremećaje na Medicinskom fakultetu Johns Hopkins.
Na kraju, anksioznost može eskalirati do te mjere da osoba nije u stanju obavljati svoj posao, obavljati kućanske dužnosti ili se brinuti za sebe ili svoje voljene kao što bi to inače radila, objasnila je dr. McCann. Poznavanje onoga što bi moglo uzrokovati ili pogoršati anksioznost može pomoći u sprečavanju da dođe do tog nivoa.
Okidači tjeskobe različiti su za svakoga, ali ovo su neki od najčešćih.
Briga da sa vama nešto nije u redu
Je li ovaj bol u prsima znak da imam srčani udar? Znači li moj osip na koži da imam rak? Anksioznost često može proizaći iz brige da nešto nije u redu s vašim tijelom.
Svako se s vremena na vrijeme brine o svom zdravlju, ali zavisno od nečije prošlosti i ličnosti, dr. McCann kaže da fizički simptomi mogu biti znak anksioznog poremećaja ako zabrinutost ometa svakodnevno funkcionisanje. Fizički simptomi zbog kojih ste zapravo i počeli osjećati anksioznost brinući se za svoje zdravlje takođe mogu biti vrlo slični nekim simptomima same anksioznosti – ubrzan rad srca, hiperventilacija, znojenje i osjećaj slabosti – što može dovesti do ciklusa anksioznosti.
Briga za vaše voljene
Za neke, anksioznost ne dolazi od brige za sebe, već od straha šta se može dogoditi njihovim voljenima. Dr. McCann je rekla da bi ljudi mogli biti zabrinuti ne samo zbog nečega što se događa njihovoj djeci, bliskim članovima porodice ili prijateljima, već i zbog toga kako se mogu nositi ako se nešto loše stvarno dogodi.
Posebno su pogođeni njegovatelji. Suočeni su s mnogim izazovima u pružanju njege drugim ljudima dok žongliraju vlastitim potrebama. A prema rezultatima pregleda objavljenog u PLoS One u martu 2021., što se njegovatelji više osjećaju opterećeno, to više simptoma anksioznosti doživljavaju.
Koliko novca imate (ili nemate)
Jedan od razloga zašto finansije mogu izazvati anksioznost je taj što je, u našim umovima, novac povezan s preživljavanjem. “Novac je stvarno resurs koji ljudima može pružiti osjećaj sigurnosti i zaštite”, istakla je Chloe Carmichael, psihologinja iz New Yorka. “Kada osjećamo da je taj resurs u deficitu, to zapravo može učiniti da se osjećamo kao da je naš opstanak ugrožen na vrlo iskonskom nivou.”
Neki od uobičajenih finansijskih stresora povezani su s brigom o ušteđevini, sigurnosti posla, platom, nedostatkom finansijskog znanja, dugovima, krađom identiteta i poređenjem bogatstva.
Nedostatak sna
Prema Centrima za kontrolu i prevenciju bolesti, odrasli bi trebali imati najmanje 7 sati kvalitetnog sna dnevno. Nedovoljno preporučenog vremena spavanja još je jedan faktor koji može pogoršati anksioznost.
Tokom godina, dr. McCann je radila studije o vezi između nedostatka sna i anksioznosti. Kroz ovaj rad, dr. McCann je otkrila da bez obzira na to ima li neko anksiozni poremećaj ili ne, nivoi anksioznosti rastu nakon noći sa nedovoljno sna. Ova poveznica može biti začarani krug: dok nedostatak sna može uzrokovati anksioznost, anksioznost može uzrokovati probleme sa spavanjem, kao što je istaknulo američko Udruženje za tjeskobu i depresiju.
Dr. McCann je takođe primijetila da ljudi kada su neispavani postaju puno osjetljiviji na efekte tvari koje izazivaju anksioznost, poput kofeina i drugih stimulansa.
Stimulansi – uključujući kafu
Da, kafa može pogoršati anksioznost. Susan Bowling, psihologinja u Centru za zdravlje žena pri ogranku Wooster klinike u Clevelandu, rekla je da neka istraživanja pokazuju da konzumacija više od 200 miligrama kofeina (što je otprilike količina u samo dvije šoljice kafe) može povećati vjerovatnoću za nastanak anksioznosti i napada panike kod osoba osjetljivih na to.
“Prirodni efekti kofeina stimulišu mnoštvo osjeta, kao što je brže kucanje srca, zagrijavanje tijela, povećanje brzine disanja – sve stvari koje oponašaju anksioznost”, rekla je Bowling. „Psihološki gledano, vašem je umu teško prepoznati da to nije anksioznost jer se osjeća isto.“
I drugi stimulansi mogu izazvati anksioznost. Dok pojedine osobe koje se bore s anksioznošću koriste kanabis kao način opuštanja, dr. McCann je naglasila da on zapravo može imati stimulišuća jedinjenja koja mogu pogoršati anksioznost. “Nažalost, mnogi ljudi pokušavaju se sami liječiti kada postanu anksiozni, a to se može obiti o glavu”, istakla je dr. McCann.
Dr. McCann savjetuje da samo zato što se za nešto tvrdi da je biljno i prirodno – poput kanabisa – ne znači da je sigurno. A kada kupujete hranu, poput ljekovitog bilja, online ili u trgovini, a etiketa kaže da može djelovati opuštajuće, rekla je da budete “vrlo, vrlo oprezni. Nemojte to činiti osim ako nemate preporuku stručnjaka.”
Uzimanje određenih lijekova
Neki su lijekovi sami po sebi stimulansi i stoga mogu izazvati anksioznost. To uključuje amfetamine i metilfenidat, koji se koriste u liječenju poremećaja pažnje s hiperaktivnošću i narkolepsije.
Dr. McCann je istakla i da neki antidepresivi, kao što su Wellbutrin XL (bupropion) i Effexor XR (venlafaksin), te neki lijekovi protiv astme mogu biti stimulativni za neke ljude.
Držanje dijete koja je bogata prerađenim ugljenim hidratima
Vaša prehrana takođe može uticati na vaše mentalno zdravlje. Prema dr. Lily Brown, direktorici Centra za liječenje i proučavanje anksioznosti na Univerzitetu u Pennsylvaniji, ono što jedete i način na koji se osjećate može vas učiniti osjetljivijima na uticaj anksioznosti.
Istraživanje objavljeno u British Medical Journalu u 2020. godini pokazalo je da konzumiranje puno prerađenih ugljenih hidrata može povećati rizik od anksioznosti. Istraživači misle da bi to moglo biti zbog opetovanih i brzih promjena u nivoima glukoze u krvi. Ponavljajuće niski nivoi šećera u krvi takođe su povezani s poremećajima raspoloženja.
Osjećaj da sve treba biti perfektno
Perfekcionizam može biti glavni pokretač anksioznosti. A za mnoge je to neočekivani okidač – jer se možda čak nisu ni smatrali perfekcionistima.
Brown je rekla da biste mogli predvidjeti takav okidač ako vidite sebe kako govorite stvari poput: “Mogu započeti s tim zadatkom kada sve ove stvari dođu na svoje mjesto. To će mi olakšati – tada mogu početi raditi na tom zadatku i imati vremena posvetiti mu se na pravi način – ili imati resurse da mu se posvetim na pravi način.”
Svađa koja može uticati na vezu
Ponekad su svađe ili neslaganja unutar vaših različitih odnosa neizbježni. Uz izazivanje osjećaja tuge ili depresije, sukob unutar vašeg bližeg okruženja može uzrokovati anksioznost, rekla je Brown. Konkretno, dodaje ona, društveni sukobi mogu navesti ljude da se brinu o mogućim posljedicama sukoba sa bliskim osobama.
Previše informacija
Izloženost brojnim informacijama na društvenim mrežama takođe može biti okidač za anksioznost. Prema studiji objavljenoj u American Journal of Health Behavior u martu 2019. godine, s povećanim rizikom od anksioznosti povezano je: korištenje četiri ili više platformi društvenih medija; provođenje sat ili više dnevno na društvenim mrežama; posjećivanje društvenih mreža 30 ili više puta sedmično kao i osjećate da ste ovisni ili emotivno vezani za društvene mreže.
Ne morate biti radikalni. “Samo ograničite vrijeme koje provodite na društvenim mrežama kako ne biste stalno provjeravali najnovije vijesti”, pojasnila je Brown. “Izložiti se tim informacijama u određenoj količini je u redu, ali za mnoge ljude može biti izuzetno podsticajno iskustvo gledanje društvenih mreža ili čitanje vijesti.” Ako je to slučaj, dodaje Brown, “morate dobro razmisliti ima li smisla da ograničite svoju izloženost.”
A ako se osjećate toliko anksiozno da u potpunosti izbjegavate društvene mreže, Brown kaže da bi vam provođenje vremena na društvenim mrežama zapravo moglo biti od pomoći, tako da možete vježbati svoju sposobnost tolerisanja anksioznosti: “Sve je u pronalaženju te savršene ravnoteže.”
Strah od odvajanja od voljene osobe
Odvajanje od staratelja čest je okidač anksioznosti kod djece i adolescente, ali može biti okidač anksioznosti i kod odraslih. “Često se brinu da će se njihovim voljenima dogoditi nešto loše dok su razdvojeni”, prema Nacionalnom institutu za mentalno zdravlje. “Ovaj strah ih navodi da izbjegavaju odvajanje od svojih voljenih osoba i izbjegavaju biti sami.”
Osobe čija je anksioznost podstaknuta razmišljanjima o odvajanju od voljene osobe, mogu imati noćne more o odvajanju ili iskusiti fizičke simptome kada do odvajanja dođe ili se očekuje.
Zabrinutost zbog katastrofa velikih razmjera
Ekstremni vremenski događaji sve su češći, a naučnici ih sve više povezuju s klimatskim promjenama. To može biti dvostruki stresor: same prirodne katastrofe i klimatske promjene koje ih uzrokuju.
“Nastavićemo gledati klimatske katastrofe i prelomne tačke”, rekao je Thomas Doherty, psiholog iz Oregona. “Ljudi su se više navikli na njih, ali ti destruktivni događaji uzrokuju mnogo stresa i anksioznosti.”
Promjene u okolini koje mogu dovesti do mnogih od ovih događaja takođe mogu biti okidač anksioznosti. Takva vrsta anksioznosti poznata je kao eko-anksioznost . “Ovo je prije bilo pitanje od posebnog interesa; sada je mnogo češće zbog događaja povezanih s klimom”, rekao je Doherty. „Ovo više nije nešto daleko i strano.“
Pandemija Covid-19 koja je započela 2020. takođe je dovela do stvaranja novog pojma: coronaphobia. Tokom pandemije istraživači su vidjeli da su brige povezane s Covidom-19 dovele do viših nivoa anksioznosti, kao što je objavljeno u časopisu Translational Psychiatry.
Nemate kontrolu nad situacijom
Ovaj okidač anksioznosti javlja se kod mnogo ljudi, posebno tokom velikih svjetskih događaja poput pandemije Covid-19. Mnogi su ljudi imali voljene osobe kod kojih je bio povećan rizik od zaraze Covidom-19 ili smrti ako su se zarazili, a nisu mogli vidjeti te rizične voljene zbog virusa.
“Gubitak kontrole povezan s Covidom čini brigu o zdravlju voljene osobe još težim za rješavanje”, rekla je dr. McCann. “Kad imamo osjećaj kontrole i možemo vidjeti stvari i komunicirati sa stvarima, to je na neki način smirujuće. Ali apsolutna nemogućnost da vidite ili doprete do ili pomognete ljudima koje volite i do kojih vam je stalo izdaleka može izazvati veliku anksioznost.”
Šta možete učiniti
Prva stvar je da otkrijete svoje okidače. Kada možete predvidjeti šta će započeti ili pogoršati vašu anksioznost, može vam biti od izuzetne pomoći u upravljanju istom. Ali identifikovati taj okidač – ili okidače, ako ih imate više – može biti teško. Jedan od načina da shvatite koji su okidači vaše anksioznosti je da vodite dnevnik misli. Razmišljajući o trenucima kada je vaša anksioznost porasla, mogli biste početi uviđati da se pojavljuju određeni obrasci koji sugerišu šta bi mogli biti okidači u vašem slučaju.
Druga stvar je da se pripremite i upravljate svojim okidačem. Sve nas u jednom trenutku čeka nešto haotično. Stoga je važno razmisliti o tome kako se možete pripremiti za mogući haos i moguću situaciju prije nego što se okidač dogodi. Otvaranje drugima o onome što doživljavate takođe može potvrditi vaše emocije i pomoći vam da prebrodite anksioznost koju je pokrenuo okidač. Ali ako je vaša anksioznost do te mjere da osjećate da je već izmakla kontroli, dr. McCann kaže da vam medicinski stručnjak može pomoći: “Doista je dobra vijest da postoje tretmani – i lijekovi i bihevioralni tretmani – za sve anksiozne poremećaje kao i stresore koji bi ljude mogli učiniti anksioznima.”
Foto: Pixabay
