33 stvari koje je nauka povezala s rakom

Rak polako ali sigurno postaje drugi najčešći uzrok smrti globalno, odmah iza srčanih bolesti. Neki slučajevi karcinoma su izvan naše kontrole, određeni genetskim defektima i predispozicijama koje se prenose s jedne generacije na drugu ili su podstaknuti genetskim promjenama koje prolazimo tokom svog života. Ali, isto tako znamo da udisanje određenih tvari, jedenje nekih namirnica i upotreba nekih vrsta plastike znatno povećava vjerovatnoću nastanka smrtonosnih karcinoma, ističu naučnici, piše Express.

Oni su analizirali brojne opsežne studije rađene protekle decenije te identifikovali najveće sumnjivce – 33 kancerogene stvari za koje je naučno dokazano da su snažno povezani s nastankom malignih procesa u tijelu, piše Business Insider.

Kako nastaje rak

Svaki put kad se ćelija podijeli, enzimi koji učestvuju u sintezi u prosjeku rade čak oko 120 hiljada greški. Puno ili malo, sasvim je nebitno, sve dok se ne dogodi ključna greška koja djeluje kao okidač raka zahvaljujući abnormalnom radu ćelije, rastu te neprekidnom dupliciranju. Takva ćelija ignoriše signale da prestane te stimuliše tijelo da je snabdijeva krvi kako bi još rasla. Tada se takva ćelija beskonačno razmnožava, odnosno rak širi po tijelu.  Naravno, ključno je i o kojem se tipu raka, odnosno greške radi, jer kod jednih to ide brže, a kod drugih sporije.

Prema naučnim predviđanjima će u sljedećih 50 godina svaki treći čovjek tokom svog života oboljeti od raka, a više od 30 posto slučajeva bolesti moglo bi se spriječiti usvajanjem zdravih životnih navika, izbjegavanjem poroka poput cigareta i alkohola – ali ponajprije izbjegavanjem kancerogene hrane. 

Šećer          

Naučnici ističu kako konzumacija prevelikih količina šećera ne vodi samo do gojaznosti i nastanka dijabetesa, već može aktivno oštetiti ćelije i povećati rizik nastanka raka. Nova istraživanja pokazuju da šećer može podstaknuti rast tumora u tijelu jer rak voli koristiti šećer kao gorivo. Za razliku od zdravih ćelija, ćelije raka mogu konvertovati svoju energiju iz glikolize bez kiseonika, u procesu anaerobne glikoze. “Hiperaktivna konzumacija šećera ćelija karcinoma dovodi do začaranog ciklusa kontinuirane stimulacije razvoja i rasta karcinoma”, kaže Johan Thevelein, belgijski molekularni biolog nakon objavljivanja svoje studije, za koju se smatra da će dovesti do boljeg razumijevanja interakcije šećera i raka, što bi moglo pomoći u kreiranju ciljanih strategija prehrane za pacijente.

Procesuirana hrana

Svaka hrana koja dolazi u plastičnom omotu, industrijski je zatvorena i dizajnirana je da traje mjesecima bez kvarenja, može biti brzo rješenje za utažiti glad, ali takođe povećava i rizik od nastanka raka. Ovim se namirnicama kroz industrijsku proizvodnju tipično dodaju konzervansi, a najčešće je riječ o štetnim nitratima, koji im povećaju rok trajanja. Ti se aditivi kroz godine akumuliraju u tijelu te mogu nanijeti štetu na ćelijskom nivou te dovesti do nastanka bolesti poput raka.

Pušenje

Iako se duvanska industrija svojski trudila to opovrgnuti, nema sumnje da duvanski dim sadrži najmanje 70 hemikalija koje su kancerogene. Nisu izloženi samo pušači, već i oni u njihovoj neposrednoj blizini – pasivni pušači koji su izloženi pušenju kod kuće ili na poslu imaju od 20 do 30 posto veći rizik od nastanka raka pluća. Duvanski dim može uzrokovati rak pluća, ali još 16 vrsta raka, poput raka debelog crijeva ili raka dojke. Procjene upućuju na to da oni koji puše između 1 i 14 cigareta dnevno imaju osam puta veći rizik umiranja od raka pluća u odnosu na nepušače. Kod onih koji puše 25 ili više cigareta na dan taj je rizik čak 25 puta veći.

Sunčanje bez zaštite i solariji

Ljudi koji su počeli koristiti solarij prije 35. godine života imaju 87 posto veću vjerovatnoću obolijevanja od malignog melanoma u poređenju s onima koji nikad nisu išli u solarij. I obično sunce šteti, a najopasnije su opekotine, i to one nastale u ranijoj životnoj dobi, kažu naučnici.

Toksične hemikalije na poslu

Neki ljudi rade s kancerogenim hemikalijama svaki dan, a studije pokazuju da su pod najvećim rizikom oni koji rade s aluminijumom, soboslikari, radnici koji rade na poslovima asfaltiranja, proizvođači gume, frizeri, kozmetički radnici koji geliraju nokte. Osim toga, studije otkrivaju da je uopšteno rad u noćnim smjenama nešto što povećava rizik od nastanka raka, a uzrok tome je poremećaj cirkadijalnog ritma koji reguliše budnost i spavanje. To dovodi do hormonske neravnoteže u tijelu te povećava rizik hroničnih upala koje se mogu pretvoriti u rak.

Arsen

Prirodni sastojak Zemljine kore, u svom je anorganskom obliku iznimno toksičan. Često ga se može pronaći u kontaminiranoj pitkoj vodi, na primjer Bangladeša ili na sličnim mjestima gdje sistem za navodnjavanje usjeva sadrže vodu s arsenom. Svjetska zdravstvena organizacija kaže da najmanje 140 miliona ljudi u 50 zemalja pije vodu koja sadrži visok nivo arsena. Osim toga, arsen je jedan od najkancerogenijih sastojaka cigarete.

Meso s roštilja

Iako je hrana s roštilja zaista ukusna, naučnici su otkrili da pripremanje mesa na taj način oslobađa karcinogen nazvan heterociklički aromatski amin, jer dolazi do promjene hemijske i molekularne strukture mesa. Podaci prikupljeni od 62000 osoba u periodu od 9 godina pokazuju kako ispitanici koji su često konzumirali meso pečeno na roštilju ili na neki sličan način imaju 60 posto veće izglede za rak gušterače u odnosu na ispitanike koji su preferirali slabije pečeno meso ili ga uopšte nisu jeli. Osim toga, crveno meso pripremljeno na ovaj način redovnom konzumacijom povećava rizik nastanka raka prostate.

Ugljen

Rudari ugljena decenijama imaju višu stopu karcinoma pluća, mokraćnog mjehura te želuca. Najopasniji su poslovi na gasifikaciji ugljena te destilaciji kamenog ugljena.

Alkohol

Redovno konzumiranje alkohola u većim količinama može povećati rizik od razvoja nekoliko različitih vrsta raka, uključujući rak grla, jetre, dojke i debelog crijeva. Prema američkom Nacionalnom institutu za rak, “rizik od razvoja raka povećava se s količinom alkohola koju osoba popije”, prenosi Express. Nova analiza gotovo 600 000 ljudi u 19 zemalja s visokim dohotkom utvrdila je da je konzumiranje više alkohola povezano s razvojem svih vrsta karcinoma probavnog sistema. Druga nedavna studija konzumenata alkohola u 195 zemalja širom svijeta otkrila je da je više od 25 posto smrti povezanih s alkoholom kod ljudi starijih od 50 godina zbog raka.

Ispušni gasovi

Radna grupa stručnjaka utvrdila je da ispušni gasovi dizelskih motora izazivaju rak pluća, a pozitivno su povezani i s povećanim rizikom od raka mokraćnog mjehur, a dizelski su ispušni gasovi premješteni iz grupe 2A (mogući kancerogeni) u grupu 1 (tvari koje imaju definitivnu vezu s rakom). Za razliku od dizelskih, ispušni gasovi benzinskih motora za sada ostaju u grupi mogućih kancerogenih tvari.

Usoljena i ukiseljena hrana

Kad se dimljena hrana kuha na visokim temperaturama, od nitrata nastaju još opasniji nitriti. Ali, to se ne odnosi na namirnice koje kiselite ili dimite sami. Jedna od namirnica za koju je dokazano kako je kancerogena je tradicionalna kineska slana riba.

Rad s uljem

Hemikalije korištene za razvrstavanje i odvajanje ulja koje se mogu ispuštati u vazduh i vodu uključuju benzen i formaldehid koji dokazano uzrokuju rak.

Prerađeno meso hrenovki, kobasica…

Kupljena slanina, burgeri, kobasice, crveno meso i mesne prerađevine predstavljaju rizik za obolijevanje od raka, a po kategoriji štetnosti ulaze u grupu s cigaretama, alkoholom, arsenom i azbestom, upozorenje je WHO-a nastala na temelju brojnih studija. Najčešće su posljedice pretjerane konzumacija ovih prerađevina rakovi probavnog sistema – želuca, crijeva i gušterače, a stručnjaci ističu kako se studije odnose na industrijski obrađene mesne prerađevine.

Azbest

Izloženost značajnim koncentracijama azbesta može uzrokovati rak pluća, mezoteliom (rak pleure), azbestozu i razne druge bolesti pleure. Bolesti povezane s azbestom najčešće nastaju kod osoba koje su dugotrajno ili često izložene azbestu, posebno većim koncentracijama, što se događa kod profesionalne izloženosti. Iako je danas zabranjen, azbestni krovovi i fasade još uvijek se nalaze na brojnim privatnim kućama i zgradama, pa i javnim ustanovama poput škola i bolnica.

Glifosat

Česti ubica korova, Monsantov glifosat je dokazano kancerogen, a danas je on najčešći herbicid koji se koristi u poljoprivredi širom svijeta. Povezuje ga se s povećanim rizikom nastanka non-Hodgkinovog limfoma kod poljoprivrednika. 

Piljevina

Radnici u pilanama i stolari koji redovno udišu piljevinu iz sječe i oblikovanja drva imaju veću vjerovatnoću da će razviti rak sinusa i nosne šupljine od prosječne osobe.

Hormonska kontracepcija i estrogen

Žene koje rano dobiju prvu menstruaciju ili ranije uđu u menopauzu imaju veći rizik od raka dojke jer su izložene većim nivoima estrogena i progesterona kojeg stvaraju jajnici. Takođe, veći rizik imaju i žene koje su koristile hormonalnu terapiju tokom menopauze, ali i kao kontracepciju.

Virusi

Zaraza nekim sojevim virusa povećava rizik nastanka raka u organizmu, a to su hepatitis B i C virusi, HPV virusi, Epstein-Barr virus. Takođe, dokazano je da bakterija Helicobacter pylori može biti povezana s rakom želuca.

Obitelj

Neki se rizici raka prenose generacijski – a vjeruje se kako je to krivac za do 10 posto karcinoma. Na primjer, određene vrste raka dojke rezultat su mutacija u genima BRCA1 i BRCA2.

Pretilost

Dokazano povećava rizik od karcinoma dojke, debelog crijeva, rektuma, jednjaka, bubrega i gušterače.

Formaldehid

Već je godinama poznato da je jedan od uzročnika tumora nosne šupljine, a to konzervirajuće i dezinfekcijsko sredstvo povezuje se i s drugim brojnim oblicima raka.

Silikonski implantati

Ako ste mislili da su sigurni – nisu, jer umetanje stranih tijela u organizam izaziva trajne upale, pokazala je studija klinike Mayo. 

Onečišćenje iz vazduha

Smog i čestice u njemu vode do raka, a posebno je opasno udisanje čestica čađi, koje se povezuje s karcinomom pluća, jednjaka i mjehura.

Silicijum

Silicijum je prirodni mineral koji se nalazi u pijesku, kamenu i betonu. Kada građevinski radnici i rudari udahnu čestice rezanjem, piljenjem ili bušenjem u stijene, to može povećati rizik od razvoja raka pluća.

Zračenje

Rendgenske i gama zrake dokazano uzrokuju rak, kao i naravno UV zrake. Ali jedno snimanje u bolnici neće izazvati rak, jer su za to potrebne veće količine i doze zračenja, na primjer poput izloženosti radijaciji u Černobilu ili Fukushimi. Osim toga, i sam se rak često tretira zračenjem. Ipak, američko društvo za borbu protiv raka upozorava da “ne postoji prag ispod kojeg se smatra da je takva vrsta zračenja potpuno sigurna”.

Hronična upala

Hronična upala od dugoročnih infekcija, bolesti crijeva ili gojaznosti mogu oštetiti DNK neke osobe i dovesti do većeg broja karcinoma.

Plastika

Novi dokazi otkrivaju kako je industrija plastike godinama prikrivala dokaze o štetnosti BPA, na sličan način kako je duvanska industrija odbijala poveznicu cigareta i raka pluća. Slično je uočeno kod većine plastičnih polimernih materijala. Na primjer, za PVC studije pokazuju da postao ga pri raspadu redovno prati kancerogeni monomer, vinil-klorid koji oštećuje jetru, izaziva neurološke poremećaje, oštećenja testisa i imuniteta. Zbog otrovnih aditiva, poput ftalata, olova i kadmija. 

GMO hrana

Brzinski rast industrije genetski modifikovanih usjeva kontaminirala je našu prehranu na alarmantnom nivou. Više od 90 posto svjetskog kukuruza i soje je genetski modifikovano, a o efektima istog još se raspravlja. Stručnjaci se slažu kako prije nego je GMO dodan u sastav više od 1000 namirnica nisu provedena adekvatna istraživanja o njegovom uticaju te niko ne zna dugoročne posljedice konzumiranja takve hrane. 

Kokice iz mikrovalne

“U omote su dodane sintetske hemikalije, pogotovo u industriji brze hrane, koje bi trebale spriječiti da van iscure masti”, objašnjava nutricionistica Elissa Goodman. “Kokice za mikrovalnu su pune tih hemikalija, koje se, kad se zagriju, automatski šire u same kokice. One štetno djeluju na vaš endokrini sistem, a povezane su sa razvojem karcinoma, povišenim lošim holesterolom, smanjenim imunitetom, bolestima štitnjače i neplodnosti”, prenosi Express.

Gazirana pića

Gazirana pića nisu hrana, a previše se konzumiraju u modernoj prehrani. Jedna limenka sadrži 40 grama šećera, a sve što sadrži više od osam grama šećera smatram pretjeranim. Osim toga, vještački zaslađivači u gaziranim pićima doprinose gojaznosti i dijabetesu te se često povezuju s nastankom raka.

Bijelo brašno

Kad je brašno rafinisano, iz njega se uklanjaju sve nutritivne vrijednosti. Potom se izbjeljuje s plinom kako bi postao privlačniji potrošačima. Glikemijski indeks bijelog brašna je izuzetno visok – što znači da povećava nivo inzulina, a ne osigurava “gorivo” tijelu. Ugljeni hidrati iz njega se pretvaraju u šećere, tako da učestala konzumacija bijelog brašna može dovesti do povećane otpornosti na inzulin te je kao takvo poželjno gorivo za tumore.

Light proizvodi

Fat-free zvuči kao nešto dobro, jer za većinu masti predstavljaju nešto loše, ali ovakve namirnice su jako nezdrave. Prehrambena industrija počela je zamjenjivati životinjske masti s nezasićenim biljnim uljima koja su dovela do povećanja potrošnje trans-masti. A kako bi to nadoknadili, proizvođači su počeli dodavati velike količine šećera, između ostalog. Drugim riječima, rizikujete debljanje, dijabetes, srčane bolesti i rak.

Osvježivači vazduha

Sladak miris u vazduhu često dolazi u paketu s naftalenom i formaldehidom, poznatim kancerogenima. A sadrže i niz drugih toksičnih hemikalija.

Foto: Freepik