6 tvrdnji vegana koje su naučno neutemeljene
Veganska prehrana isključuje sve namirnice životinjskog porijekla i zasniva se isključivo na biljnoj prehrani. Prehrana je to koja kod mnogih izaziva popriličan broj predrasuda i mitova, te su mišljenja o njoj podijeljena u javnosti. Ali istina je da ovakav vid prehrane vuče korijene iz davne istorije.
Još je grčki filozof i matematičar Pitagora, u 6. vijeku prije nove ere, promovisao dobronamjernost ljudi prema svim svjesnim i osjećajnim vrstama te slijedio ono što bi se moglo opisati kao vegetarijanska prehrana. U bližim decenijama, tačnije 1806. godine, prvi koncept veganstva se počinje oblikovati, a doktori William Lambe i Percy Bysshe Shelley su među prvima koji su se javno protivili konzumiranju jaja i mliječnih proizvodima iz etičkih razloga. Prva zajednica vegana u svijetu osnovana je 1944. godine u glavnom gradu Velike Britanije, a njeni osnivači su bili Donald Watson i njegova supruga Dorothy Watson, koji se smatraju i tvorcima riječi „vegan“. Ovaj pojam se ne povezuje samo sa prehranom, već opisuje filozofiju da se životinje ne bi trebale iskorištavati i ozljeđivati kako za prehranu tako ni u druge svrhe.
Danas se veganstvo jako proširilo u svijetu i sve više ljudi prelazi na ovakav vid prehrane iz različitih razloga. Dok jedni kao razlog navode humanost prema životinjama, drugi promovišu ovakav vid prehrane jer ne uništava šume, ne zagađuje vodu i ne utiče na klimatske promjene. Koji god bio razlog za veganstvo, jedno je neupitno – dobro isplanirana, ovakva vrsta prehrane zadovoljava principe pravilne prehrane i nije ništa lošija od prehrane svaštojeda.
Međutim, vegani sve više u javnost iznose neutemeljene tvrdnje koje slijepo ponavljaju, a koje nemaju naučnu pozadinu. Donosimo vam neke od njih.
1. Ljudi su po svojoj prirodi biljojedi
Ne, nije istina da su ljudi po svojoj prirodi biljojedi. Ne postoji niti jedan ozbiljan evolucijski biolog ili stručnjak koji proučava ljudsku anatomiju i fiziologiju koji će reći da su ljudi išta drugo nego svaštojedi.
Razne izjave koje mnogi vegani koriste u pokušaju da potkrijepe svoj stav mogu se vrlo jednostavno dokazati pogrešnima. Naredne izjave je Udruga za zaštitu životinja PETA ponosno stavila na svoju web stranicu, a Fitness.hr ih je pobio:
„Ljudi nemaju kandže i zube kojima mogu ubiti životinje.“ – Ni ne trebamo ih imati. Evoluirali smo tako da nam naša inteligencija omogućava korištenje raznih alata.
„Ljudi imaju slabu želučanu kiselinu pa ne mogu probaviti meso.“ – Apsolutno netačno. Naša želučana kiselina ima pH 1,5-3,5. To je izuzetno velika kiselost.
„Ljudi imaju duga crijeva poput biljojeda pa meso počne truliti tokom probave.“ – Ljudi, kao i većina svaštojeda, imaju crijeva u relativnoj dužini između mesojeda i biljojeda. I ne, meso nam ne truli u crijevima tokom probave. Ljudi ga mogu sasvim dobro probaviti i izvući hranjive tvari iz njega.
„Ljudi su tek nedavno počeli jesti meso.“ – Opet, jednostavno netačno. Preci Homo sapiensa su već jeli meso i termički obrađivali hranu stotinama hiljada godina prije nego što je ljudska vrsta uopšte postojala.
Ima još ovakvih izjava, ali uglavnom je poenta ista. Ne treba vjerovati pristranim izvorima informacija koji će pod svaku cijenu gurati svoju ideologiju, koja pri tome nije utemeljena i naučno potkrijepljena.
2. Trebali bismo jesti kao životinje koje su nam najsličnije
Ovdje misle na čimpanze, koje nam zaista i jesu evolucijski najbliža vrsta. Kao prvo, nije najjasnije zašto bismo uopšte trebali jesti kao naš najbliži “rod“, ali preko toga možemo i preći.
„Čimpanze se hrane voćem pa bismo i mi trebali“, reći će vegani. Ono što ljudi koji to govore ne znaju je činjenica da čimpanze nisu mirni biljojedi. Oni su agresivni lovci! Istina, čimpanze jedu voće, ali jedu i druge životinje, i to često druge primate.
3. Hrana životinjskog porijekla kriva je za brojne bolesti modernog doba
Bolest srca, infarkt, rak, dijabetes, gojaznost… možemo često čuti vegane kako za svaku od tih stvari krive konzumaciju hrane životinjskog porijekla. Međutim, naučna istraživanja nam govore drugačiju priču. Konzumacija jaja, mesa peradi, ribe te mlijeka i mliječnih proizvoda se povezuje s neutralnim ili čak pozitivnim ishodom za navedene bolesti.
Od hrane životinjskog porijekla, jedino što se u istraživanjima kontinuirano povezuje s negativnim ishodima na zdravlje je konzumacija crvenog mesa te prerađenog mesa. To je zaista kompleksna tema i zahtjeva dublji pristup i istraživanje. U svakom slučaju, ako konzumirate te stvari svakodnevno, bilo bi poželjno da smanjite njihov unos, savjetuje Fitness.hr.
4. Ima studija koje pokazuju da je veganska prehrana bolja za zdravlje
Da, zaista postoje neke studije koje pokazuju da je veganska prehrana bolja za zdravlje od prosječne prehrane. Ključan dio ovdje je „od prosječne prehrane“. Ako upoređujemo nešto s prosječnom prehranom kakvu ljudi imaju, stvarno smo nisko postavili ljestvicu. Sigurno da je to nešto s čime će se svi složiti – i vegani i svaštojedi.
Većina ljudi ne jede ni približno dovoljno povrća i voća, a to su dvije grupe namirnica koje se konstantno povezuju s pozitivnim uticajem na zdravlje, koje god parametre gledali. Većina stručnjaka smatra da je to zapravo najvažnija lekcija koju možemo naučiti od vegana: Nema razloga izbjegavati hranu životinjskog porijekla, ali svi bismo se trebali potruditi da unosimo više biljne hrane.
Još jedna stvar koju valja uzeti u obzir je da je prosječnom veganu više stalo do zdravlja nego prosječnom čovjeku. Pa tako vegani i vegetarijanci uz to što unose više povrća i voća, generalno imaju nižu tjelesnu masu, piju manje alkohola, manje puše, tjelesno su aktivniji i sl. – a to su sve stvari za koje imamo čvrste dokaze da igraju ulogu.
5. Veganstvo je bolje za okoliš
Ovdje imamo nekoliko stvari koje ne treba izostaviti, pa ćemo ukratko proći svaku od njih. Oko ovih stvari i konkretnih brojki se ne slažu ni stručnjaci, ali stvari nisu tako jednostavne kao što neki tvrde.
„Za dobiti kilogram mesa je potrebno puno, puno više vode nego za biljnu hranu.“ – Brojka koju ćete najčešće čuti je da nam za jedan kilogram govedine treba 15 500 litara vode, a za kilogram biljne hrane u poređenju samo nekoliko stotina litara. Brojka koju navode odnosi se na govedinu i ona je tačna, ali zanemaruju da je za proizvodnju mesa peradi potrebno višestruko manje vode – po procjenama oko 3 900 litara. Takođe, ne zahtijeva sva biljna hrana jednako vode pa je tako za kilogram maslina potrebno oko 4 400 litara vode, a za kilogram riže oko 3 400 litara.
„Potrebna je puno veća površina zemlje za uzgoj životinja nego za uzgoj bilja.“ – Pa generalno i treba veća površina, ali i ovdje se ne uzima u obzir jedna jako bitna stvar: Nije ni približno sva zemlja pogodna za uzgoj biljaka, a ista se može koristiti za ispašu ili za košnju. Po procjenama Organizacije za prehranu i poljoprivredu FAO, čak oko 70% sve poljoprivredne zemlje na svijetu se može iskoristiti samo za ispašu.
„Emisija stakleničkih plinova bi se drastično smanjila kada bi cijeli svijet prešao na veganstvo.“ – Ovdje se stvarno razbacuju nekim suludim brojkama, na primjer da je stoka zaslužna za više zagađenja nego svi oblici prevoza zajedno. To je naravno pogrešno i stručnjaci koji su to originalno izjavili su priznali svoju grešku.
Dosta zanimljivo, za SAD je rađena studija koja je izračunala za koliko bi se smanjila ukupna emisija štetnih plinova kada bi se u potpunosti prestala uzgajati stoka. Odgovor: za svega 2,6%, što je daleko manje od brojki koje se razbacuju okolo.
6. Nije moralno konzumirati životinjske proizvode
Naime, nauka proučava prirodni svijet, a ne bavi se pitanjima etike. Uostalom, moralnost je relativna i svako od nas ima stvari koje su mu moralno prihvatljive i stvari koje nisu.
Mnogi vegani bojkotuju i odjeću i druge proizvode koji uključuju iskorištavanje životinja, poput kože i krzna. Ako neko odluči postati veganom iz etičkih razloga, to je izbor koji svako treba da poštuje. Ali isto tako treba poštovati i tuđe izbore, kao što je izbor osoba koje žele konzumirati životinjske proizvode.
Veganstvo je lični izbor svake osobe, i ne treba ga pokušavati nametnuti drugima.
Foto: Freepik
