Adaptogeni: 12 superbiljaka s čudesnim djelovanjem

Na tržištu postoje razni dodaci prehrani koji mogu pomoći u tretiranju raznih psiho-fizičkih bolesti. Najbolji od njih su tzv. adaptogeni. Radi se o grupi biljaka koje se još nazivaju i superbiljke. One pomažu kod stresa, teških bolesti te jačaju otpornost organizma, a uzimaju ih i vrhunski sportisti kako bi poboljšali svoj performans. Ali, imajte u vidu da se ne radi o nikakvim čudotvornim lijekovima, već o prirodnim preparatima koji mogu ublažiti tegobe, a prije njihove konzumacije najbolje je da se posavjetujete sa svojim ljekarom.

Adaptogeni uspostavljaju hormonalnu ravnotežu u organizmu, a preporučuju se konzumirati ako ste pod stresom jer pomažu tijelu da se lakše prilagodi i nosi s njim. Oni normalizuju lučenja hormona, tj. balansiraju aktivnosti endokrinog sistema podržavajući hipotalamičko-hipofizno-endokrinu os. Pojednostavljeno rečeno, adaptogeni se prilagođavaju odgovoru tijela na stres i hormone koji se tada luče, a naziv su dobili od latinske riječi “adaptatio”, što znači prilagodba, objašnjava portal net.hr.

Moderni i užurbani tempo života, ekonomska kriza te pandemija plodno su tlo da vam se krhka hormonalna ravnoteža u organizmu uruši kao kula od karata. Tada se od hormona pretežno proizvodi kortizol, koji se još zove i hormon stresa. U malenim dozama on je dobar, ali on čovjeku zna izuzetno zagorčati život ako ga u tijelu ima u velikim dozama. Adaptogeni pomažu kod uspostavljanja hormonalne ravnoteže jer podstiču proizvodnju onih koji su u manjku, a stopiraju taj proces kada ih u tijelu imate dovoljnu količinu.

Oni se na tržištu nalaze u kapsulama, prahu ili kao tinkture, a za vas smo izdvojili par osnovnih i, po stručnjacima, najboljih preparata. Imajte u vidu da se adaptogeni mogu i kombinovati, na primjer često se zajedno u kombinaciji uzimaju Ashwagandha i Maca.

Ginseng

Vjerovatno ste čuli za Ginseng koji se vijekovima koristi u tradicionalnoj kineskoj medicini. On ima snažna protivupalna svojstva, a najpoznatiji je po svom blagotvornom djelovanju na moždane funkcije poput pamćenja i raspoloženja, a može pomoći i kod očuvanja mentalnog zdravlja. Takođe, studije su pokazale da ponekad može pomoći osobama s Alzheimerovom bolesti.

Ginseng neki koriste kod prevencije raka, a navodno ublažava simptome hemoterapije, mada je potrebno više kliničkih istraživanja kako bi se to dokazalo. Ova biljka pomaže kod hroničnog umora, smanjuje nivo šećera u krvi, jača imunološki sistem, a istraživanja su pokazala kako može biti dobra alternativa za tretiranje erektilne disfunkcije.

Ashwagandha

Ashwagandha (lat. Withania somnifera) se smatra jednim od najboljih adaptogena, a porijeklom je iz Indije i sjeverne Afrike. Poznata je i pod nazivima zimska trešnja te indijski ginseng. Nekoliko studija pokazalo je da ona snižava nivo šećera u krvi kod zdravih ljudi i kod osoba s dijabetesom. Takođe, studije na životinjama i in vitro pokazale su da vithaferin, bioaktivni spoj u Ashwagandhi, podstiče smrt tumorskih ćelija te da može biti učinkovit protiv nekoliko vrsta raka. Ali, još je uvijek nepoznat učinak na tumorske ćelije kod ljudi.

Dokazano je da Ashwagandha smanjuje nivo kortizola u organizmu, ublažava stres i anksioznost. Takođe, nekoliko studija pokazalo je da ona može umanjiti simptome depresije. Ashwagandha povećava nivo testosterona i plodnost kod muškaraca te može povisiti mišićnu masu i snagu. Pokazala se i kao odlična pomoć kod smanjena upalnih procesa u tijelu jer ima protivupalno djelovanje, a osim toga smanjuje holesterol i trigliceride. Ashwagandha takođe može poboljšati rad mozga i pamćenje.

Maca

Maca (Lepidium meyenii) je poznata i kao peruanski ginseng. Uglavnom raste u Andama u središnjem Peruu. Obožavaju je žene u perimenopauzi i menopauzi jer ublažava valunge, a zabilježeni su njeni blagotvorni učinci na PMS. Takođe, pokazala se dosta učinkovitom i kod ostalih simptoma menopauze (razdražljivost, problemi sa spavanjem itd.). Kako prenosi net.hr, tudije su pokazale da Maca povećava libido kod muškaraca i žena. Pored toga, ona može pomoći u povećanju broja spermija te poboljšava njihovu kvalitetu, a učinkovita je i kod smanjenja povećane prostate.

Nekoliko studija pokazalo je Maca može popraviti raspoloženje jer smanjuje aneksionist i simptome depresije. Osim žena, vole je i sportisti jer povećava performans, izdržljivost, mišićnu masu i daje im energiju. Maca može poslužiti i kao učinkovita zaštita od sunca, ako njen ekstrakt nanesete na kožu, ali ipak ne može zamijeniti kreme za sunčanje. Starosjedioci u Peruu davali su Macu djeci kako bi poboljšali njihov uspjeh u školi. Studije na životinjama pokazale su da je ona kod glodavaca, koji su imali oštećenje mozga, poboljšala pamćenje i sposobnost učenja.

Tulsi

Sveti bosiljak (lat. Ocimum sanctum) poznat je još i kao Tulsi, a porijeklom je iz jugoistočne Azije. O njemu i njegovoj djelotvornosti kod raznih oboljenja mogle bi se ispisati na stranice tekstova. Svetom bosiljku tepaju da je kralj ljekovitog bilja jer krijepi i duh i tijelo, a njegovi dijelovi koriste se za tretiranje raznih zdravstvenih poteškoća: bronhitisa, malarije, proljeva, povraćanja, očnih bolesti, čireva itd. Tulsi smanjuje simptome stresa i depresije te podstiče mentalnu ravnotežu. Takođe, može biti koristan i kod zaboravnosti, iscrpljenosti, seksualnih problema te poteškoća sa spavanjem.

Kurkuma

Kurkuma nije samo začin. Ona je moćni adaptogen koji se od davnina koristio u Ayurvedi za razna upalna stanja u organizmu, a u toj funkciji mora se uzimati s crnim paprom. Takođe, kurkuma može pomoći u borbi protiv različnih degenerativnih procesa u mozgu, smanjuje rizik obolijevanja od kardio-vaskularnih bolesti, velika je pomoć kod prevencije raka, smanjuje simptome depresije itd.

Snažno antioksidativno, protivupalno, antimikrobno i antikancerogeno djelovanje kurkume se pripisuje polifenolu kurkuminu. Istraživanje objavljeno 2015. godine proučavalo je uticaj kurkumina na četiri poznate bakterije koje kod ljudi uzrokuju bolesti (Staphylococcus aureus, Enterococcus faecalis, Escherichia coli i Pseudomonas aeruginosa). Istraživanje je pokazalo kako kurkumin bakterijama oštećuje njihov zaštitni vanjski omotač, čineći ga propusnim što znači da štetne tvari iz okoline mogu prodrijeti u bakteriju te da iz same bakterije može iscuriti njen sadržaj. Time bakterije postaju oslabljene i umiru.

Reishi

Reishi gljiva (Ganoderma lucidum) poznata je i pod nazivom Hrastova sjajnica, a porijeklom je iz Azije. Reishi je bila jedna od glavnih sastojaka za tretiranje raznih oboljenja u istočnjačkoj medicini, a najpoznatija je po jačanju imunološkog sistema. Najviše se koristi kod prevencije raka ili u borbi protiv te opake bolesti. Naučnici opominju kako Reishi treba prepisivati u kombinaciji s farmaceutskim lijekovima i terapijama, a nipošto kao samostalnu terapiju za tretiranje raka. Hrastova sjajnica takođe se pokazala kao dobra kod ublažavanja simptoma umora i depresije. Navodno snižava šećer i holesterol u krvi, ali da bi se to dokazalo potrebno je više kliničkih istraživanja.

Lavlja griva

Resasti igličar (Hericium erinaceus), koji je kod nas poznat i kao lavlja griva, ima dugu tradiciju primjene u medicini u azijskim zemljama poput Kine, Indije, Japana i Koreje, a najbolje djeluje na smetnje vezane uz mozak, crijeva i srce. Studije su otkrile da lavlja griva sadrži dva spoja koja mogu podstaknuti rast moždanih ćelija: hericenon i erinacin. Osim toga, istraživanja na životinjama pokazala su da ova gljiva možda štititi od Alzheimerove bolesti, a najavljuju se klinička ispitivanja njene djelotvornosti kod multiple skleroze.

Studija na životinjama pokazala je i kako pomaže kod brzog oporavka od ozljeda nervnog sistema te ublažava oštećenja mozga nakon moždanog udara. Lavlja griva takođe pomaže kod ublažavanja simptoma anksioznosti i depresije. Osim toga, pokazalo se kako štiti od čireva u probavnom traktu, smanjuje rizik od srčanih bolesti te snižava nivo šećera u krvi. Lavlja griva ima antioksidativna i protivupalna svojstva, a neki ljudi je koriste u prevenciji raka.

Schisandra

Schisandru (kinesku šisandru), zovu još i bobicom s pet ukusa. Ona je već vijekovima dio tradicionalne kineske medicine, a smatra se da povoljno djeluje na životnu silu (qi energiju). Studije su pokazale da ona može biti korisna kod tretiranja Parkinsonove i Alzheimerove bolesti. Takođe, vrlo je učinkovita kod ublažavanja tegoba menopauze, poput valunga, prekomjernog znojenja i ubrzanog rada srca (tahikardije) te pomaže kod simptome PMS-a. Schisandra je djelotvorna i kod simptoma stresa i depresije.

Rhodiola

Rhodiola (Rhodiola rosea) kod nas je poznata i kao ružičasti žednjak te zlatni korijen, a raste u hladnim, planinskim predjelima Evrope i Azije. Korijen ove biljke od davnina se koristi protiv hroničnog umora, stresa, anksioznosti i depresije. Takođe, može poboljšati kognitivne sposobnosti i memoriju. Neke studije na glodavcima pokazale su da je Rhodiola dobra u borbi protiv dijabetesa te raka, ali to još nije naučno dokazano na ljudima.

Chaga

Chaga (Inonotus obliquus) je gljiva koja raste na kori breza, a od milja je zovu i “kraljicom gljiva”. Ona se vijekovima koristila u Rusiji i sjevernoevropskim zemljama za jačanje imuniteta te za tretiranje nekih vrsta raka, dijabetesa i srčanih bolesti. Chaga se može koristiti i za snižavanje šećera i holesterola u krvi. Ipak, to njeno blagotvorno djelovanja još nije potkrijepljeno naučnim dokazima na ljudima.

Cordyceps

Cordyceps (kordiceps) je rod parazitskih gljiva koje se uzgajaju na ličinkama kukaca, a vijekovima se koristio u tradicionalnoj kineskoj medicini za tretiranje bolesti bubrega, hroničnog umora i niskog libida. Naučnici vjeruju da Cordyceps može usporiti rast tumora te da sprečava leukopeniju nakon zračenja i hemoterapije. Ali, kako bi to dokazali tek su napravili in vitro studije. Ova gljiva ima snažna antioksidativna svojstva, a smatra se da pomaže i kod srčanih bolesti te u tretiranju dijabetesa tipa 2. Takođe, sportistima rekreativcima može pomoći kod poboljšanja performansa za vrijeme treninga, a pripisuju mu se i anti-ageing svojstva.

Astragalus

Astragalus (Kozlinac) je još poznat i kao huáng qí, a već vijekovima se koristi u tradicionalnoj kineskoj medicini. Postoji 2.000 vrsta te biljke, a samo se dvije koriste kao sastojci u tretiranju zdravstvenih problema: Astragalus membranaceus i Astragalus mongholicus. Ova superbiljka najpoznatija je po tome što jača imunitet te ima snažno protivupalno djelovanje. Takođe, žene je vole jer navodno usporava starenje i produžuje život.

Astragalus se još koristi za tretiranje hroničnog umora, prehlade, alergija, dijabetesa, srčanih bolesti, oboljenja bubrega, prehlada itd. Prema nekim studijama, ova biljka može ublažiti nuspojave hemoterapije, pa se u svijetu često daje intravenozno u bolnici tokom hemoterapije. Uz to, in vitro studije pokazale su kako Astragalus može pomoći u borbi protiv raka, ali da bi se to dokazalo, potrebno je još kliničkih ispitivanja.

Svaki adaptogen dozira se posebno i po potrebama, u zavisnosti od toga koja se zdravstvena poteškoća tretira. Nuspojave su generalno rijetke, a ne preporučuje se konzumacija djeci, trudnicama i dojiljama. Osobe s autoimunim bolestima i oni s bolestima štitnjače, dijabetičari itd. ne bi ih smjeli uzimati adaptogene bez savjetovanja s ljekarom.

Foto: Pixabay