Budućnost električni automobili: Jesu li stvarno bolji za okoliš?
Električni automobili, nekad viđeni kao futuristički koncepti, danas su stvarnost na cestama širom svijeta. Priča o električnim automobilima započela je prije više od jednog vijeka, ali kako se u početku nisu mogli mjeriti s tradicionalnim benzinskim automobilima, u smislu dometa i performansi, pravi zamah doživjeli su tek u posljednjim decenijama.
Dodatno su napori Evropske unije da smanji onečišćenje i emisiju CO2 doveli do toga da se u posljednje vrijeme sve glasnije zagovara upotreba električnih automobila i zamjene vozila na fosilna goriva električnim ili hibridnim vozilima. Ovo je djelimično posljedica primjene Evropskog zelenog plana čiji jedan od ciljeva uključuje i smanjenje emisije stakleničkih plinova za 90 posto do 2050. godine.
Šta je električni automobil?
Ova vozila pokreće elektromotor, koji strujom napaja i pokreće baterija, a ona može da se puni iz spoljnog izvora, objašnjeno je na sajtu američkog Ministarstva energetike. Mogu biti potpuno električna ili hibridna – vozila koja pored elektromotora punjenog preko baterije, imaju mogućnost korištenja i unutrašnjeg sagorijevanja goriva. Za razliku od električnih, konvencionalni automobili funkcionišu isključivo pomoću motora sa unutrašnjim sagorijevanjem na benzin, dizel, gas i druga goriva. Električna vozila ne emituju štetne gasove poput ugljen-dioksida, jer nema sagorijevanja ovih energenta.
Zato potpuno električni automobili nemaju neke dijelove klasičnih, poput rezervoara za gorivo ili auspuha.
Koliko su električna auta zastupljena u Evropi
Najveći broj električnih automobila u Evropi registrovano je u Njemačkoj, gdje u saobraćaju učestvuje 1,4 miliona potpuno električnih i još milion hibridnih vozila. U Francuskoj se koristi milion električnih i 570.000 hibridnih vozila, a za njom je Velika Britanija sa manje od milion potpuno električnih uz još 560.000 hibridnih. Norveška je na četvrtom mjestu sa 710.00 potpuno električnih i 190.000 hibridnih vozila, što je čini najuspješnijom po procentualnoj zastupljenosti ovih tipova automobila. Ova država je lider u svijetu i po udjelu električnih u ukupnom broju prodatih novih vozila sa 82,4 posto. Iz Asocijacije električnih vozila te zemlje očekuju da taj udio naraste na 95 posto u 2024. godini i da će 2025. ovi automobili potpuno preuzeti tržište.
I u Austriji je primjetan rast potražnje za električnim automobilima. Tržište isključivo električnih automobila u ovoj zemlji poraslo je za 39 posto u 2023. u poređenju sa prethodnom godinom; oko 48.000 isključivo električnih automobila prodano je u ovoj zemlji prošle godine.
Prema podacima iz februara 2024. godine koje je objavila njemačka statistička agencija Statista, ukupan broj javnih punjača za električna vozila u Evropi dostigao je 700.000. Ali oni nisu ravnomjerno raspoređeni, pa je u Njemačkoj, Francuskoj i Holandiji, čije površine čine oko 10 posto površine kontinenta, u 2022. bilo čak 52 posto od ukupnog broja stanica za punjenje, navodi se apecijalizovani sajt Stateon.
Gdje je Balkan u odnosu na Evropu?
Za balkanske zemlje budućnost, za Evropu sadašnjost, a za Norvešku neizbježnost. Ovako bi ukratko mogla da se opiše upotreba električnih automobila kojih u Srbiji ima manje od 3.000, u Hrvatskoj oko 7.000, u Njemačkoj 1,4 miliona, dok će u Norveškoj ove godine 95 posto novih vozila na tržištu biti električni.
Nebojša Margetić, predsjednik Udruženja vozača električnih vozila “E-mobilnost” za BBC je otkrio da je zaljubljenik u ovaj vid tehnologije, otkako je prije par godina nabavio svoj prvi električni automobil. Objašnjava da danas vozi „gotovo besplatno”, jer je cijena struje daleko ispod cijene goriva. Neuporedivo manje novca izdvaja na servisiranje i popravke automobila, osjeća se bezbjednije na putu i čuva prirodnu sredinu, nabraja. Ipak primjećuje i nedostatke koje Srbija ima u odnosu na druge zemlje Evrope: i dalje neuređen sistem državnog subvencionisanja, nerazvijenu mrežu javnih punjača i nedovoljnu upućenost u nove tehnologije. Većina vozača oslanja se na kućno punjenje, uglavnom tokom noći, te je ovaj vid prevoza „idealno rješenje za one sa kućama i garažama”, dok se oni koji žive u stanovima „snalaze”, objašnjava Margetić.
Ovaj problem uvidjeli su i u hrvatskom udruženju vozača električnih automobila „Strujni krug”. Hrvoje Prpić, predsjednik udruženja, jedan je od rijetkih koji živi u zgradi i vozi Teslin automobil na potpuno električni pogon, što znači da je napajanje elektromotora strujom za njega jedini izbor. „Kod zgrada gdje nemate parking mjesto to jeste problem, pa trenutno pokrećemo akciju za postavljanje punjača na ulične bandere za rasvjetu. To je vrlo učestalo u Londonu, sve je češće u Njemačkoj, pa se nadam da će uskoro biti i u Hrvatskoj”, priča za BBC preduzetnik koji već deceniju vozi električne automobile.
Ukupan broj javnih punjača u Srbiji je između 120 i 130, što znači da je na 100.000 stanovnika u Srbiji dostupan jedan javni punjač. Računajući potpuno električne i hibridne automobile, prosječno više od 159 ovakvih vozila dijele jedan javni punjač u Srbiji.
U Hrvatskoj je ta brojka nešto bolja. Krajem prošle godine u Hrvatskoj je bilo oko 2.000 javnih punjača – više od tri automobila dijeli jedan javni punjač. Pridruživanje Evropskoj uniji obavezalo je Hrvatsku da donese Zakon o infrastrukturi za alternativna goriva (AFIR), kojoj je jasno definisano koliko i kakvih punjača Hrvatska mora imati.
Kakva budućnost čeka električne automobile?
U sljedećim godinama i decenijama procjenjuje se da će biti sve veća potražnja, a time i sve veća proizvodnja električnih automobila. Njemački Öko-Institut procjenjuje da će se potražnja za ličnim automobilima enormno povećavati. Istovremeno će se bitno mijenjati struktura ličnih automobila. Širom svijeta 2015. godine proizvedeno je 66 miliona ličnih automobila uglavnom s konvencionalnim motorima (ICE). Do 2030. godine očekuje se dvostruko povećanje potražnje, ali proizvodnja ličnih automobila s konvencionalnim pogonom gotovo se neće povećavati.
Prema svjetskom scenariju D-2 (utemeljenom na potrebi zaštite klime) sljedećih trideset godina se očekuje sistemsko povećavanje potražnje za električnim cestovnim vozilima. Važno je naglasiti da će to uzrokovati drastično povećanje potražnje za sirovinama. Konkretno, od 2015. do 2050. godine pet puta će se povećati potražnja za litijem i to s 150.000 tona na oko 500.000 tona godišnje. To se prvenstveno odnosi na potrebu povećanja proizvodnje vozila. Ne treba zanemariti ni mogućnosti razvoja baterija na minerale (keramika, staklo), ali za sada povećanje broja električnih automobila znači i povećanje potražnje za litijem, ali i za kobaltom, niklom i grafitom, piše portal Tehnoeko.
Jesu li električni automobili bolji za okoliš?
Srce električnog pogona je baterija odnosno skladište energije. Rezervoar benzina, dizela ili plina je malih dimenzija, brzo se može napuniti, a vijek trajanja je koliko i ostalih dijelova automobila. S druge strane, pogonska baterija je velikih dimenzija, teška i duže vrijeme se puni. Električni automobili se kreću gotovo bešumno i bez emisije štetnih plinova. To su velike prednosti za saobraćaj u urbanim sredinama, ali potrebno je analizirati cjeloviti životni ciklus od proizvodnje sirovina, proizvodnje vozila, pogona do upravljanja otpadnim automobilom.
Svaki korisnik električnog vozila zna da se tokom korištenja vrlo brzo gubi kapacitet litij ionskih baterija. Kod kupovine polovnog vozila, osim cijene, ključni faktor je starost odnosno istrošenost baterije. Većina kupaca polazi od uvjerenja da je električni automobil prijatelj za okoliš. To nije potpuno tačno iz više razloga.
Prvo, često se zanemaruje velik uticaj na okoliš tokom proizvodnje sirovina. Prilikom iskopavanja litija i kobalta ostaju velile količine otpada. Kod proizvodnje kobalta ogromna su opterećenja okoliša teškim metalima, a kod proizvodnje litija naročite su ugrožene vode.
Švedski Institut za istraživanje okoliša 2017. godine je Studijom, koju naručio Berliner Thinktanks Agora Verkehrswende, ukazao da za proizvodnju litij-ionskih baterija treba i mnogo električne energije. San o mobilnosti električnim vozilima bez štetnih emisija je razbijena. U Evropi, uprkos svim preporukama za korištenje obnovljivih izvora, još uvijek se veliki dio električne energije proizvodi u elektranama koje su štetne za okoliš. Električni automobili zapravo samo trenutno smanjuju štetne emisije plinova u naseljima gdje je najgušći saobraćaj. Dieter Teufel, voditelj njemačkog Instituta za okoliš i procjene razvitka iz Heidelberga, je izjavio: „Električni automobili su približno jednako štetni kao dizelski automobili“.
Hoće li kineski električni automobili preuzeti evropsko tržište?
Za većinu, sinonim za električne automobile su modeli američke kompanije Tesla, koja godinama dominira listama najprodavanijih EV-ova, ali prijestolje uveliko napadaju proizvođači ovakvih vozila iz Kine. Pokazatelj takvog trenda je kineski proizvođač električnih vozila BYD, koji je Teslu prodajom nadmašio u zadnjem kvartalu prošle godine, iako je američki velikan ipak zadržao vodeću poziciju tokom cijele 2023.
Za većinu ljudi na Zapadu nepoznati BYD je objavio da je u posljednja tri mjeseca 2023. prodao 526.000 električnih vozila, dok je Tesla od početka oktobra do kraja decembra isporučila 484.500 EV-ova, odnosno za 20 posto više nego u istom periodu prethodne godine. Gledajući cijelu godinu, Tesla je isporučila 1,81 miliona vozila, što je za 38 posto više nego u 2022.
BYD je prošle godine prodao “samo” 1,6 miliona električnih vozila, ali kada se uzmu u obzir i hibridni modeli, prodaja kineske kompanije je premašila tri miliona, što ga stavlja na prvo mjesto proizvođača automobila koji ne koriste klasične motore na unutrašnje sagorijevanje.
Ali BYD nije jedini proizvođač električnih vozila u Kini. Prema nekim procjenama, “električni bum” u Kini je doveo do toga da u toj zemlji postoji više od 300 proizvođača električnih vozila, što ukazuje da se ova azijska zemlja planira pozicionirati na prvo mjesto proizvođača automobila na baterije. Posljednji primjer takvog trenda je vijest da je kineski proizvođač pametnih telefona Xiaomi, trenutno treći najveći proizvođač mobilnih telefona u svijetu, predstavio svoje prvo električno vozilo i odmah najavio da namjerava postati jedan od pet najvećih svjetskih proizvođača automobila.
Sve ovo ukazuje da bi u narednim godinama gotovo sva električna vozila širom svijeta mogla biti kineska. Koliki zamah imaju kineski proizvođači potvrđuju izjave izvršnog direktora Renaulta od ranije ove godine, koji je govoreći o brzom napretku kompanija iz Kine kazao da su one “za generaciju ispred nas”. “Moramo ih sustići vrlo, vrlo brzo”.
Kineska električna vozila, jeftinija od modela napravljenih u drugim zemljama, “prodiru” na tržišta u Evropi, Australiji, jugoistočnoj Aziji, a polako stižu i na sjevernoamerički kontinent. Konkurenti se već uveliko brinu da bi kineski brendovi s vremenom mogli dominirati globalnim tržištem električnih vozila.
Foto: Freepik
