Kako izabrati dijetu pomoću koje ćete skinuti kilograme

Pored toliko dostupnih informacija ne čini se teško izabrati neki od načina prehrane, ali zapravo to uopšte nije lako. Ako ste zapeli već pri tom prvom koraku, donosimo vam stručni pregled najpopularnijih dijeta.

Važno je znati da prilikom odabira dijete morate biti sigurni da ste odabrali onu koja će stvarno funkcionisati za vas, a da pritom neće patiti vaše zdravlje. U nizu dijeta koje postoje, povremeni post (intermittent fasting), keto dijeta, mediteranska dijeta i program whole 30 svakako su 4 dijete koje posljednjih godina imaju sve više poklonika.

U nastavku saznajte kako funkcioniše koja od navedenih dijeta, ali i šta o njima kažu stručnjaci Lawrence Cheskin, sa studija prehrane na Univerzitetu George Mason u Fairfaxu, i Caroline Susie, registrovana dijetetičarka u Dallasu i portparolka Akademije za prehranu i dijetetiku.

Povremeni post (Intermittent fasting)

Povremeni post, odnosno intermittent fasting, je hit dijeta, iako nije nikakva novost. Štaviše, brojne religije već tradicionalno praktikuju povremeni post. Riječ je dijeti prema kojoj ljudi jedu samo tokom određenih sati u danu, dok tokom preostalih sati drastično ograničavaju unos kalorija.

„Ono što je dobro kod ove dijete je da vam ne govori šta trebate jesti, već kada trebate jesti“, objašnjava Susie, prenosi Centar zdravlja. Ona dodaje da je povremeni post opcija za osobe koje se nisu spremne odreći određenih vrsta namirnica.

„Ova dijeta vjerovatno funkcioniše kod ljudi jer nije previše opterećujuća. Ako se morate 100% vremena pridržavati vrlo strogog plana prehrane, svi znamo da ga se većina ljudi neće dovoljno dugo pridržavati i da neće u tome uživati“, dodaje Cheskin.

Istraživanja su pokazala da povremeni post može pomoći u upravljanju tjelesnom težinom. Međutim, osobe s poremećajima prehrane bi trebale izbjegavati ovu dijetu, jer može dodatno pogoršati probleme.

Evo kako povremeni post funkcioniše. Kada jedete, vaše tijelo provodi nekoliko sati prerađujući hranu koju ste nedavno konzumirali, uzimajući sve potrebne energije iz te hrane. Kada postite određeno vrijeme, vaše tijelo nema takav izvor energije i nema ništa za preraditi pa zato koristi masnoću koju ste pohranili.

Različite su studije dokazale su da vam povremeni post pomaže da ostanete u dobroj formi, pozitivno utiče na vaše zdravlje i sprečava neke bolesti:

– smanjuje rizika od raka i olakšava njegovo liječenje, smanjujući nuspojave hemoterapije

– normalizuje krvni pritisak i štiti od bolesti srca

– smanjuje nivo šećera u krvi i smanjuje rizik od dijabetesa tipa 2

– smanjuje upale u tijelu

– poboljšava funkciju mozga

– pomaže u sprečavanju Alzheimerove bolesti

– pomaže vam da duže živite

Mediteranska dijeta

Mediteranska dijeta jedna je od najviše istraživanih i poznata kao dijeta koja poboljšava zdravlje srca, iako istovremeno nije usmjerena na gubitak težine, za razliku od većine drugih dijeta.

Riječ o tradicionalnom načinu na koji se hrane stanovnici mediteranskih zemalja, a temelji se na konzumaciji voća, povrća, cjelovitih žitarica, graha, orašastih plodova i nezasićenih masti poput maslinovog ulja. Takođe, uključuje i male do umjerene količine mliječnih proizvoda, jaja, ribe i peradi.

„Stanovnici mediteranskih zemalja nisu posebno mršaviji od stanovnika drugih zemalja. Zdrave masti imaju jednako kalorija kao i nezdrave. Iako je to dobar način prehrane, ako ga koristite kako biste smršavili morate takođe smanjiti unos masnoća i kalorija“, rekao je Cheskin.

Iako nije namijenjena gubitku kilograma, mediteranska dijeta je idealna za osobe koje žele poboljšati i očuvati svoje zdravlje jer, ističe Susie, smanjuje upalne procese, koji su povezani s mnogim različitim hroničnim bolestima.

Vrijedno je napomenuti da je mediteranska ishrana nekoliko puta proglašena za najbolju na svijetu. Želite li i sami uvesti mediteransku prehranu u svoj život, pročitajte 4 savjeta koji će vam u tome pomoći!

1. Nemojte izbjegavati ugljene hidrate

U mediteranskoj prehrani ugljeni hidrati nisu zabranjeni, već poželjni! Najčešći izvori ugljenih hidrata kod ove vrste prehrane su cjelovite žitarice, grahorice, voće i povrće. Ove grupe namirnica sadrže antioksidanse, vlakna, vitamine i minerale zato ih ne treba izbjegavati. Dozvoljena je čak i tjestenina od bijelog brašna, ali u umjerenim količinama.

Ipak, kada pripremate jela od tjestenine pazite da ona ne bude prekuhana. Tjestenina koja je predugo kuhana ima znatno viši glikemijski indeks od tjestenine koja je skuhana al dente, što znači da će vas prekuhana tjestenina kraće držati sitima.

2. Koristite maslinovo ulje

Gotovo svi recepti mediteranske kuhinje sadrže maslinovo ulje. To ne čudi jer maslinovo ulje predstavlja bazu mediteranske prehrane. Ekstra djevičansko maslinovo ulje je odličan izvor oleinske, linolenske i palmitinske kiseline koje štite zdravlje cjelokupnog organizma. Osim toga, sadrži vitamin E, koji je poznat po svom antioksidativnom učinku.

3. Limun umjesto soli

Iako je so dozvoljena kod mediteranske prehrane, poželjno ju je koristiti u manjim količinama. Ako ne možete bez soli, možete se poslužiti citrusima kao izvrsnom alternativom. Zahvaljujući kiselini, sok i korica od limuna ističu okus sjela, baš poput soli.

4. Riba kao izvor proteina

Kao što je ranije navedeno, mediteranska prehrana se temelji na smanjenom unosu mesa. Umjesto toga, kao izvor proteina koriste se riba i školjkaši, koje je poželjno jesti barem 2 puta sedmično. Poželjna je i masnija riba, poput lososa, jer sadrži omega-3 masne kiseline koje su neophodne za zdravlje srca i krvnih žila.

Keto dijeta

Posljednjih godina keto dijeta takođe ima sve više poklonika. Ipak, nije riječ o novom konceptu, jer se keto dijeta gotovo nimalo ne razlikuje od Atkinsove dijete.

Keto dijeta ograničava unos ugljenih hidrata, dok povećava unos masti i proteina. Cilj je dovesti organizam u stanje ketoze u kojem tijelo sagorijeva masnoću kao izvor energije, a ne ugljene hidrate.

Međutim, keto dijeta može imati nepovoljan uticaj na organizam. Osobe koje tek započinju s provođenjem keto dijete obično pate od keto gripe tokom koje osjećaju omamljenost, letargiju i glavobolju. Druge uobičajene nuspojave keto dijete su poremećaj sna i zatvor.

„Kada uklonimo neke grupe namirnica, organizmu oduzimamo ključne hranjive tvari i vlakna, što može dovesti do zatvora“, upozorava Susie.

Cheskin dodaje da će ljudi na keto dijeti izgubiti kilograme ako jedu manje, ali da bi vjerovatno imali veću zdravstvenu korist ako sličan broj kilograma izgube pomoću zdrave prehrane, piše Centar zdravlja.

Pored toga, keto dijeta ima jednu groznu nuspojavu. Manje poznata činjenica o ketogenoj dijeti jest to da konzumacija velikih količina mesa i sira ima jako nepovoljan uticaj na dah.

Mnogi koji slijede ketogenu prehranu kao rezultat u ustima mogu osjetiti metalni okus. Svaki organizam voli ravnotežu, zbog čega pluća i bubrezi eliminišu ketone, kako bi se izbjeglo njihovo nakupljanje u krvotoku. Izdisanje ketona zbog toga rezultira pojavom poznatom kao keto zadah. Ova nuspojava može signalizovati da je tijelo ušlo u stanje ketoze.

Ipak, keto zadah se ne pojavljuje kod svih osoba koje praktikuju dijetu s ograničenim unosom ugljenih hidrata. Osobe koje su to doživjele ističu da ta pojava nestaje nakon nekoliko sedmica, odnosno kada se tijelo prilagodi dramatičnoj promjeni prehrane. Keto zadah je moguće eliminisati pojačanom oralnom higijenom, kao i konzumacijom dovoljne količine tečnosti.

Whole 30 dijeta

Cheskin i Susie su najkritičniji prema programu Whole 30. Ova dijeta funkcioniše tako da je tokom 30 dana potrebno izbaciti iz prehrane žitarice, mahunarke, mliječne proizvode i namirnice koje sadrže dodane šećere.

„Malo je zabrinjavajuće što su Whole 30 koncept osnovali ljudi koji imaju ograničeno obrazovanje vezano uz prehranu“, upozorava Susie.

Dodaje da iako ova dijeta potiče pojačanu konzumaciju svježeg voća i povrća, izbacivanje namirnica kao što su mahunarke i nemasni mliječni proizvodi je sasvim nepotrebno, osim kod osoba koje imaju medicinski opravdan razlog, kao što su alergičari.

„Whole 30 dijeta će smanjiti upalne procese i može uzrokovati gubitak težine zavisno od toga koliko kalorija unosite. Nije namijenjena isključivo za gubitak težine, ali svakako može tome pridonijeti“, smatra Cheskin.

Koja je onda najbolja dijeta?

Jedinstveni odgovor na ovo pitanje ne postoji. Susie i Cheskin ističu da prilikom odabira dijete treba imati na umu 2 osnovne činjenice.

Prvo, koju dijetu ćete odabrati zavisi od toga šta volite jesti i šta će se najbolje uklopiti u vaš stil života. „Ono što najbolje funkcioniše je ono što vam je ugodno. Dakle, ako želite promijeniti svoju prehranu, prvo morate upoznati sebe i raditi stvari kojih ćete se držati. Beskorisno je provoditi bilo koju od ovih dijeta ako ćete se dijete pridržavati sedam dana, a zatim se vratiti starim navikama“, ističe Cheskin.

Drugo, bilo koja dijeta ili način prehrane pomoći će vam da smršate samo ako unosite manje kalorija nego što sagorijevate iz dana u dan. Kvalitetna dijeta za mršavljenje treba uključivati sve hranjive tvari potrebne za zdravo funkcionisanje organizma, ali uz ograničeni unos kalorija.

“Kad god smanjimo kalorijski unos, izgubićemo kilograme”, zaključuje Susie.

Foto: Freepik