Kako prepoznati lažne profile

Među izmišljenim biografijama, u srpskim medijima poznati su slučajevi Petra Veličkovića, forenzičkog psihijatra iz Montreala, kao i novinarke Stele Pecarski. Još jedan slučaj da su mediji slijepo povjerovali sagovornici desio se sa Sašom Sredanović koja se predstavlja kao sportska psihologinja i tvrdi da savjetuje mnoge svjetske sportske klubove, međutim Fakenews Tragač objavio je da ona nije to za šta se predstavlja. Naime, mlada sportska psihologinja rodom iz Podgorice lažno se predstavljala kao članica stručnog štaba Barcelone i niza klubova. Iz svih ovih klubova je, međutim, “Tragaču” stigao negativan odgovor na upit o saradnji sa Sašom Sredanović.

Kada listamo sadržaj na društvenim mrežama, uvijek je važno da znamo ko stoji iza objava koje čitamo. Osoba koja stoji iza profila možda ima prikriveni cilj, političku agendu, želi da nas obmane, da proširi lažnu informaciju, da nam nešto proda ili da kreira lažnu sliku o sebi.

Nekada iza profila stoji sasvim druga osoba u odnosu na ono što na osnovu profila možemo da pomislimo. Ako se osoba izdaje za stručnjaka i daje joj se medijski prostor, lažno predstavljanje postaje još opasnije.

BBC vam donosi savjete kako da prepoznate lažne profile na društvenim mrežama i podsjeća na neka lažna predstavljanja u medijima.

Šta su lažni profili?

Lažnim profilima na društvenim mrežama smatramo one koji su napravljeni sa namjerom da obmanu ili oponašaju nekoga, da šire zablude ili daju na značaju pogrešnim osobama.

U širem smislu, lažne profile možemo podijeliti na: Profile koji se prave da su neko drugi, najčešće javna ličnost; botove, automatizovane profile namijenjene plasiranju proizvoda ili lažnih informacija; profile namijenjene prevarama, koji pokušavaju da iznude informacije ili novac; profile sa učestalim i ponovljenim objavama, namijenjenih spamu ili zatrpavanju, što se smatra oblikom internet vandalizma.

Postoje i takozvani fan-profili ili profili koji su parodije javnih ličnosti, koji takođe oponašaju, ali im je svrha da zabave. Razlika je u tome što kod profila koji su nastali radi parodije i satire, osim u prvi mah, nema obmane, stoga je upitno da li da ih uopšte smatramo lažnim.

Kako da ih prepoznamo?

Obratite pažnju na nalog u cjelini, pogledajte sve u vezi sa njim. A ovo su najvažnije stvari na koje trebate obratiti pažnju:

Profilna fotografija

Dugo je profilna fotografija (avatar) bila dobar pokazatelj autentičnosti naloga. Ako vam djeluje kao studijska fotografija, kao da je osvjetljenje previše dobro, razumno je pretpostaviti da nemaju svi ljudi ni pristup ni naviku da imaju takve fotografije.

Vremenom se razvije oko za prepoznavanje takozvane stock fotografije, odnosno kataloške fotografije na kojoj statiraju modeli. Ako osoba ima malo fotografija u različitim pozama i u različitim životnim situacijama ili na različitim događajima, to može da bude jedan od pokazatelja.

Ipak, postoje i ljudi koji ne objavljuju mnogo fotografija na društvenim mrežama i ovo svakako nije dovoljno da se neki profil proglasi za lažni. Sve ovo dodatno je teže u posljednje dvije godine, od kada postoje alati „generativne vještačke inteligencije”. Pomoću njih, čak i amateri besplatno mogu da naprave veoma autentične fotografije.

Novinari koji se bave raščlanjivanjem lažnih informacija često koriste pretragu po fotografiji (reverse image search) kako bi provjerili da li je već negdje drugdje upotrijebljena.

Poznat primjer je Stela Pecarski koja je prethodno potpuno nepoznato ime koje je nedjeljnik „Afera” potpisivao iznad problematičnih tekstova koristeći fotografiju američke manekenke francusko-venecuelanskog porijekla.

Stefanos Panajotis, često se pojavljuje kao „Grk koji nije htio da bombarduje Srbiju”, a gotovo uvijek na fotografiji je Evangelos Doules, koji je u bio narodni poslanik u albanskom parlamentu i zastupnik grčke manjine u Albaniji.

Desetine medija, stotine profila i desetine hiljada dijeljenja imale su objave o njegovim navodnim smrtima tokom godina. Poslije dekonstrukcije portala koji se bave provjerom navoda u medijima, ove objave su se prorijedile.

Informacije istaknute na profilu

Lažni profili često imaju veoma malo informacija koje su istaknute na profilu. Podaci poput grada iz kojeg su ili škole koju su pohađali danas su česte na pravim profilima na društvenim mrežama. Međutim, sama činjenica da ih neko nema, ne mora da znači da je profil lažni.

Ipak, mnoge od ovih informacija je danas izuzetno lako provjeriti, uporediti, raspitati se.

Neke su samo nelogične. Neko ko izmišlja identitet često ne zna kako se zvala škola u vrijeme kada ju je navodno pohađao. Stranci koji prave lažne profile u Srbiji nekada upadljivo omaše čak i ime profila – lokalnom stanovništvu to sve može da zvuči nerealno.

Lista prijatelja i kontakata

Pogledajte listu prijatelja, pratilaca ili kontakata. Lažni profili veoma često imaju vrlo svedenu listu. Mali broj pratilaca, ako ih prate isključivo stranci ili drugi lažni profili, odličan je pokazatelj da je neki profil lažan.

Na internetu ne postoje opcije kupovine lažnih pratilaca sa imenima tipičnim za ovaj region, što prevarantima dodatno otežava posao.

Interakcije sa prijateljima

Lažni profili često imaju malo interakcija sa prijateljima. Pogledajte ko i koliko komentariše njihove objave i fotografije.

Ako komentara ima mnogo i ako ljudi koriste neke interne pošalice, ako su sličnog godišta i ako su iz sličnih dijelova svijeta, veća je vjerovatnoća da je profil pravi. Ako nekom ženskom profilu fotografije kratko komentarišu isključivo stariji muškarci, to nije pokazatelj validnosti profila.

Potražite i rođendanske čestitke, pravi profili skoro uvijek imaju rođendansku čestitku, naročito ako je vidljiv datum rođenja.

Nedosljednosti u objavama

Obratite pažnju na nedosljednosti u sadržaju koji neko objavljuje. Lažni profili često ne objavljuju ništa mjesecima i onda se uključe u javni život samo onda kada je aktuelna tema zbog koje su i napravljeni. Često su to teme u vezi sa plasiranjem nekih proizvoda, teorije zavjere ili specifične političke ideologije.

Nekada se isti lažni profili koriste za različite stvari, pa se može lakše uočiti da ih nije pisala ista osoba.

Factcheckeri, odnosno novinari koji se bave provjerom činjenica, nekada rade i analizu strukture napisanog: sintakse rečenice, položaja riječi u rečenici, redoslijeda nabrajanja pridjeva. Ta vještina se naziva lingvistička forenzika. Amaterima je lakše da pogledaju nivo poznavanja i primjene pravopisa, da li se greške ponavljaju ili ih ima samo u objavama o jednoj političkoj stranci.

Takođe, obratite pažnju i na vrijeme objavljivanja. Besplatne verzije nekih programa za automatizovano objavljivanje na više profila imaju mogućnost objavljivanja samo kada je okrugao sat i pola sata (14, 14.30, 15, 15.30).

Sa druge strane, pravi čovjek koji koristi samo jedan profil baš rijetko potrefi okruglo vrijeme.

Ostali savjeti

Važno je da imamo na umu da postoji mnogo različitih oblika u kojima se lažni profili mogu pojaviti. Najbolja smjernica je da se svakako bude pažljiv kada se komunicira i da se uvijek zadrži doza zdrave skeptičnosti. Čuvajte svoje podatke na internetu i ne dajte ih nepoznatim ljudima bez prijeke potrebe.

Ako nešto zvuči previše dobro da bi bilo istinito, vjerovatno nije istinito. Ako nešto u velikoj mjeri potvrđuje vaše stavove, naročito ako ti stavovi nisu u saglasnosti sa onim što vodeći stručnjaci i etablirani mediji tvrde, vjerovatno neko ima skrivene motive.

Foto: Pixabay