Neuobičajeni simptomi infarkta: Prepoznajte ih na vrijeme
Kardiovaskularne bolesti najčešći su uzrok smrtnosti u svijetu. Od njih godišnje umire 17,3 miliona osoba u svijetu, odnosno četiri miliona ljudi u Evropi! Procjenjuje se kako će ova brojka rasti svake godine te da će do 2030. godine 23 miliona ljudi umirati od bolesti srca i krvnih sudova. Razvijenije zemlje svijeta dokazano „vode“ na ljestvici broja oboljelih i umrlih od kardiovaskularnih bolesti uprkos svijesti o brizi za zdravlje i edukovanosti, a posljedica su nezdravog načina života; prije svega neumjerenosti u jelu i piću – konzumaciji nezdrave hrane i pića, slaboj fizičkoj aktivnosti i visokog nivoa stresa.
10 najčešćih simptoma
Kada govorimo o simptomima srčanog udara, većina ljudi prvo pomisli na bol u grudima kao osnovnu prezentaciju infarkta. Međutim, tokom posljednjih nekoliko decenija naučnici i ljekari su saznali da simptomi srčanog udara nisu uvijek toliko jednoznačni i da postoje i drugi simptomi koji mogu da ukažu na to da se razvija srčani udar. Ponekad simptomi mogu biti složeni i nije ih lako prepoznati, a spremni smo pripisati ih nečemu drugom, kao što je “pokvareni želudac”, umor ili bol u mišićima.
Simptomi se mogu prezentovati na različite načine i mogu zavisiti od brojnih faktora, poput toga da li ste muškarac ili žena, koju vrstu srčane bolesti imate i koliko imate godina. Ono što je važno za sve jeste da prepoznate simptome na vrijeme.
Tjeskoba: Srčani udar može uzrokovati intenzivnu tjeskobu ili strah od smrti. Osobe koje su preživjele infarkt kažu da su se čudno osjećale prije samog srčanog udara, kao da očekuju neku strašnu nevolju.
Bol u prsima: Bol ili nelagoda u prsima čest je i klasični simptom srčanog udara. Bol je obično locirana u središtu prsne kosti ili malo ulijevo i može imati oblik pritiska. Pacijenti osjećaju kao da im je “slon sjeo na prsa”, objašnjava dr. Jean McSweeney, začetnica istraživanja simptoma srčanih bolesti kod žena. Međutim, nije svaka bol u prsima znak za uzbunu – ponekad ona može poteći od nekog sasvim drugog stanja.
Otprilike 25 do 50 posto žena se ne podudara s “muškom” dijagnozom velikih začepljenih žila. Njihov je problem smanjeni protok krvi u sitnim žilama srca. Jednako tako, muškarci i žene boluju od različitih simptoma srčanih bolesti. “Žene rjeđe imaju holivudski tip srčanog udara kakav imaju muškarci. Rjeđe simptom opisuju kao bol – kažu da osjećaju pritisak”, tvrdi doktor Noel Bairey Merz.
Kašalj: Neprestano kašljanje može biti simptom zatajenja srca, rezultat nakupine tekućine u plućima. Ponekad je moguć i krvavi kašalj.
Umor: Posebno kod žena, neobičan umor se može primijetiti za vrijeme srčanog udara, jednako kao i nekoliko dana prije samog udara. Konstantni umor nemojte uvijek pripisati vremenu, kontaktirajte liječnika za pregled.
Mučnina i gubitak apetita: Osjećaj mučnine, slabosti u želucu i povraćanje nisu rijetki kada je u pitanju srčani udar. Abdominalno oticanje povezano s ovim srčanim problemom može uticati i na apetit.
Bol u drugim dijelovima tijela: U većini slučajeva, bol počinje u prsima i širi se na ramena, ruke, laktove, leđa, vrat, čeljust i stomak. Međutim, moguć je izostanak boli u prsima, a da se ona javi u drugim dijelovima tijela. Jednako tako, ovisno o dijelu srca koje je pogođeno srčanim udarom, pacijent može osjetiti bol u lijevoj ili desnoj ruci. Ne postoji pravilo.
Brz i nepravilan puls: Povremeno preskakanje srca ne mora biti zabrinjavajuće, ali ubrzan ili nepravilan puls, pogotovo ako je popraćen vrtoglavicom ili osjećajem slabosti te gubitkom daha, može biti znak srčanog udara, zatajenja srca ili aritmije. Ako se aritmija ne tretira, može dovesti do moždanog udara ili iznenadne smrti.
Znojenje: Ako vas je oblio hladan znoj usred neke nezahtjevne radnje, kao što je gledanje televizije ili čitanje novina, moguće je da je nastupio srčani udar.
Oticanje: Srčani udar može uzrokovati nakupljanje tekućine u tijelu, što uzrokuje oticanje stopala, gležnjeva, nogu ili stomaka. Obratite pažnju na naglo debljanje i gubitak apetita.
Slabost: Neke osobe mogu osjećati jaku i neobjašnjivu slabost nekoliko dana prije samog srčanog udara, jednako kao i za vrijeme samog infarkta. Ako osjećate veliki napor kod jednostavnih aktivnosti kao što je hodanje, kontaktirajte ljekara naglašava Net.hr.
Faktori rizika
Pušenje, konzumacija alkohola, visok nivo holesterola u krvi, nedovoljno fizičke aktivnosti, gojaznost i dalje predstavljaju glavne faktore rizika, dok statistika pokazuje da je prevencija ključna kod smanjenja broja oboljelih od kardiovaskularnih bolesti. Međutim, statistika pokazuje da malo odraslih učestvuje u odgovarajućim nivoima fizičke aktivnosti i da se povećava nivo gojaznosti kako kod odraslih, tako i kod djece.
Faktore rizika možemo podijeliti u faktore na koje možemo uticati i faktore na koje ne možemo uticati. I dok su, na primjer, šećerna bolest ili porodična istorija bolesti faktori rizika na koji ne možemo uticati, važno je da vodimo računa o ostalim najvažnijim faktorima rizika na kojem možemo uticati kao što su pušenje, povišene masnoće u krvi, gojaznost…
Foto: Freepik
