Šta je uzrok ekstremnih vremenskih prilika

Poplave i valovi vrućine širom Afrike, poplave u južnom Brazilu, suša u Amazoniji i ekstremne vrućine u cijeloj Aziji, uključujući Indiju, najave za ekstremne, rekordne vrućine u Evropi: vijesti su pune alarmantnih priča o vremenskim nepogodama, i to s dobrim razlogom.

Do sada je 2024. bila posebno loša kada je riječ o ekstremnim vremenskim uslovima, sa sušama, ekstremnim vrućinama i poplavama koje su uzrokovale ozbiljnu štetu po zdravlje i egzistenciju, navodi Svjetska meteorološka organizacija (WMO). “Gotovo svaka regija u svijetu se suočila sa ekstremnim vremenskim i klimatskim događajima različite prirode”, rekao je za DW stručnjak za klimu WMO-a Alvaro Silva. I dok se svaki pojedinačni ekstremni vremenski događaj ne može pripisati klimatskim promjenama, oni postaju sve vjerovatniji i sve su intenzivniji zbog emisija stakleničkih plinova koje nastaju izgaranjem ugljena, nafte i plina.

Prošle je godine na sjevernoj hemisferi zabilježeno najtoplije ljeto u proteklih 2000 godina. U mnogim zemljama, uključujući Španiju, Italiju i Francusku, temperature su premašivale 40 stepeni Celzijusa, što je izazvalo ozbiljne zdravstvene probleme, posebno kod starijih osoba i onih s hroničnim bolestima. Globalno, 2024. godina je na putu da bude još toplija.

Koja je veza između klimatskih promjena i vremena?

Kada ljudi govore o klimi i okolišu, misle na postupne promjene u temperaturama i vremenskim prilikama tokom dužeg perioda – decenije ili vijeka. Dakle, ne radi se o promjeni vremena na dnevnoj bazi, onome o čemu je riječ u svakodnevnoj vremenskoj prognozi.

Grupa naučnih organizacija pod imenom „World Weather Attribution” (WWA) koja koristi i podatke prikupljene širom svijeta i naučne modele, kako bi povezala klimatske promjene i ekstremne vremenske prilike, 2023. je istražila više od deset katastrofa. Koristeći te naučne dokaze, WWA je objasnila kako emisija fosilnih goriva – koja je 2023. bila rekordna – čini oluje, suše, šumske požare i toplinske valove smrtonosnijim i razornijim.

Klimatske promjene povećavaju isparavanje i uzrokuju više vodene pare u atmosferu. To uzrokuje intenzivnije padavine i poplave u nekim područjima, te ekstremnije suše u drugima. Toplije temperature okeana intenziviraju klimatske obrasce, dok više ukupne temperature dovode do češćih valova vrućine. To ima razarajuće posljedice u globalnim vremenskim obrascima, što rezultira različitim efektima širom planeta.

“Nije samo učestalost i intenzitet ono o čemu se obično čuje, već i promjene u tajmingu i trajanju ovih ekstrema”, rekao je Alvaro. “Više ne znamo šta je normalno u klimi, jer vidimo sve veći trend ekstremnih događaja“, kaže on.

To je ono na šta nas klimatolozi upozoravaju već decenijama – klimatske promjene čine mnoge vrste ekstremnih vremenskih prilika vjerovatnijim, intenzivnijim i dugotrajnijim.

Koji su ekstremni vremenski uslovi uzrokovani klimatskim promjenama, a koji nisu?

Uticaj klimatskih promjena vidljiv je kada se promatraju dugoročni vremenski trendovi, ali određivanje njihove uloge u specifičnim vremenskim pojavama postalo je moguće tek nedavno.

DW je analizirao velika vremenske pojave kako bi vidio jesu li klimatske promjene odlučujući faktor.

Postoji li veza između klimatskih promjena i vrućina u Indiji?

U aprilu i u maju, Indija je, skupa s mnogim dijelovima Azije, bila pogođena ekstremnim vrućinama. U dijelovima Indije zabilježena je temperatura od 47 stepeni Celzijusa, što je dovelo do smrti i širenja siromaštva. Ekstremne vrućine su čak dovele u pitanje odaziv birača na indijskim izborima. Nekoliko političara, dužnosnika zaduženih za sprovođenje izbora i voditelja kampanja navodno se razboljelo zbog vrućine, uključujući federalnog ministra cesta koji se srušio na pozornici. “Više od 900 miliona glasača treba izaći na otvoreno i čekati u redu… sate i sate pod suncem”, rekla je Leena Rikkila Tamang, azijska direktorica IDEA-e, prodemokratske nevladine organizacije sa sjedištem u Švedskoj. „Vidimo jasan pad odaziva birača u poređenju s izborima 2019. godine“, kaže ona.

Toplinski val bio je 45 puta vjerovatniji zbog klimatskih promjena i bio je za 0,85 stepeni Celzijusa topliji nego što bi inače bio, navodi World Weather Attribution (WWA). “Apsolutno nema sumnje da će sve dok nastavljamo sagorijevati fosilna goriva i, prema tome, povećavati koncentraciju stakleničkih plinova u atmosferi, ovi toplinski valovi postajati sve češći, ozbiljniji i dužeg trajanja”, kaže za DW, Friederike Otto, šef WWA.

Štete uzrokovane ekstremnim vremenskim uslovima zavise od ranjivosti stanovništva. Čak i naizgled mali porast od 0,85 stepeni Celzijusa može uzrokovati veliku štetu. “U zemljama poput Indije i drugim dijelovima južne Azije gdje puno ljudi radi na otvorenom, mnogo su izloženiji i ranjiviji čak i na relativno male promjene ekstremne vrućine”, rekao je Otto.

Jesu li klimatske promjene igrale ulogu u poplavama u Brazilu?

Više od 100 ljudi poginulo je u razornim poplavama u južnoj brazilskoj državi Rio Grande do Sul, dok je nastala šteta u milijardama dolara. Gotovo 1,5 miliona ljudi je raseljeno, što je navodno najveći slučaj klimatske migracije u zemlji. Državna vlada čak razmatra premještanje cijelih gradova kako bi izbjegla buduće katastrofe.

Neki naučnici su već ukazali na efekte klimatskih promjena, poput stalnog zagrijavanja uzrokovanog El Ninom, kako bi objasnili poplave. Ranjivost takođe igra vrlo značajnu ulogu u šteti uzrokovanoj poplavama, a neki inženjeri ukazuju na nedovoljnu pripremljenost i probleme s infrastrukturom.

Jedna studija, koju je objavila francuska grupa Laboratoire des Sciences du Climat et de l'Environnement, je zaključila da se obilne padavine koje su dovele do poplava uglavnom mogu pripisati klimatskim promjenama koje su uzrokovali ljudi. WWA trenutno radi na vlastitoj studiji, ali Otto kaže da su prethodne poplave u zemlji bile jasno povezane s klimatskim promjenama.  

Jesu li klimatske promjene pogoršale nedavna tornada u SAD-u?

Sjedinjene Države ove su godine bile suočene sa velikim brojem tornada. Tokom četiri dana više od 100 tornada pogodilo je srednji zapad i Velike nizine, “prouzrokovavši značajnu štetu i gubitak života”, naveli su dužnosnici. Nacionalna meteorološka služba u Omahi, Nebraska, zabilježila je rekord izdavanjem 48 upozorenja na tornado u jednom danu.

Ali uzroke tornada najvjerovatnije je teško utvrditi zbog njihovog malog opsega. Studije atribucije klimatskih promjena najbolje funkcionišu na događajima velikih razmjera, kao što su ekstremne vrućine, ekstremne hladnoće i suše.

S izuzetkom tropskih ciklona u sjevernom Atlantiku, klimatske promjene nisu povezane s povećanjem brzine vjetra, posebno iznad kopna, kaže Otto. “S obzirom na to da ne vidimo promjene u drugim vrstama brzina vjetra ili drugim vrstama oluja, ne bih očekivao veliku promjenu, ali to bi moglo biti sasvim drugačije za tornada jer su oni drugačiji fenomen“, kaže Otto.

U suštini, naučnici ne mogu reći kakvu su ulogu odigrale klimatske promjene ili jesu li uopšte.

Alpski turizam u opasnosti zbog klimatskih promjena?

Alpe su popularna destinacija i ljeti i zimi te se bore s navalom turista, ali muku muče i s posljedicama klimatskih promjena. Za one regije koje profitiraju ponajprije od skijaškog turizma, klimatske promjene znače da će morati mijenjati strukturu svoje ponude. Skijaški turizam u vremenima sa sve manje snježnih padavina i porasta prosječne temperature više neće biti posvuda moguć. Do sada je kao zamjena za prirodni snijeg korišten onaj vještački, iz topova. Ali čim temperature pređu granicu ledišta, vještački snijeg je besmislen, pogotovo zato što je za njegovu proizvodnju potrebno jako puno vode i energije. A vode je ionako sve manje u Alpama.  

„Može se jasno vidjeti da zatopljenje znatno brže napreduje na području Alpa nego u globalnom prosjeku“, kaže Steffen Reich iz Alpskog udruženja (Deutscher Alpenverein). Tu postoji još jedan problem. Duži i intenzivniji periodi toplog vremena i manje snijega rezultiraju otapanjem glečera i permafrosta. Sve češće se registruju olujna nevremena, kompletni obronci ostaju bez drveća, jaka kiša dovodi do erozija tla, a sve češće se mora računati s odronima i lavinama.

„U budućnosti se u Alpe neće ići na skijanje već na zimski turizam, a aktivnosti na licu mjesta će se prilagođavati uslovima koji tamo vladaju“, kaže za DW Henriette Adolf iz CIPRA-e (Međunarodna komisija za zaštitu Alpa). To bi moglo biti na primjer skijaško trčanje, jer je za tu vrstu aktivnosti dovoljan i relativno tanki snježni pokrivač. Ili će posjetioci u krajnjem slučaju morati u potpunosti odustati od bilo kakvih aktivnosti na snijegu. Osim toga, napominje Reich, planinske destinacije će se morati sve više fokusirati na turizam koji se odvija tokom cijele godine, a ne samo primarno u zimskim mjesecima.

Zar se ekstremno vrijeme ne događa uvijek?

Istorija je prepuna primjera ekstremnih vremenskih prilika, čak i prije nego što su se zupčanici industrijske revolucije počeli okretati i ljudi počeli ozbiljno sagorijevati fosilna goriva odgovorna za klimatske promjene. Takvi su događaji prirodni fenomen, no klimatske promjene vrlo su ih jasno učinile daleko vjerovatnijim i daleko destruktivnijim, kažu stručnjaci.

Prije 1990-ih prijavljeno je godišnje oko 70 do 150 vremenskih nepogoda i opasnosti povezanih s vodom. Od 2000. godine godišnje se bilježi više od 300 ekstremnih događaja. Čak i uz nedovoljno izvještavanje u prošlosti, “razlika je neupitna”, kaže Silva iz WMO-a.

Globalni rizici klimatskih promjena

Posljedice klimatskih promjena već su sljedećih decenija smrtna prijetnja za nekoliko miliona ljudi te će izazvati ozbiljne bolesti i visoke troškove za zdravstvene sisteme, navodi se u zajedničkom izvještaju Svjetskog ekonomskog foruma (WEF) i konsultantske kompanije Oliver Wyman. Najveći su rizik poplave.

Autori studije analizirali su šest ključnih posljedica klimatskih promjena: poplave, suše, toplinske valove, tropske oluje, šumske požare i porast nivoa mora. Studija se temelji na srednjem scenariju Međuvladina panela za klimatske promjene (IPCC) za porast temperature do 2100. godine, koji pretpostavlja povećanje prosječne temperature od 2,7 stepeni Celzijusa. Već smo vidjeli kakve razorne posljedice ima povećanje od samo 1,4 stepen Celzijusa. Prema studiji, klimatske promjene mogle bi izazvati do 14,5 miliona smrti širom svijeta do 2050. godine.

Zdravstveni sistemi morali bi snositi dodatne troškove u ukupnom iznosu od 1,1 bilijun dolara. Prema procjenama samo bi poplave do 2050. mogle uzrokovati 8,5 miliona smrtnih slučajeva – ne samo direktno nego i indirektno, zbog šteta na usjevima, povećanja zaraznih bolesti i veće vlažnost vazduha, što može izazvati bolesti disajnog sistema. Azijsko-pacifička regija, sa svojim gusto naseljenim obalnim regijama, vjerovatno će snositi najveći teret.

Autori očekuju da će drugu najveću stopu smrtnosti od 3,2 miliona smrtnih slučajeva izazvati suše – ponajprije zbog dugoročnih efekata pada kvalitete vode i manje plodnog tla na smrtnost djece. Prema izvještaju, toplinski valovi mogli bi izazvati 1,6 miliona smrti do 2050. godine, posebno među starijim ljudima. Izvještaj takođe predviđa povećanje broja bolesti i slučajeva invaliditeta na radu. Više temperature, na primjer, mogle bi uzrokovati znatno širenje komaraca, zbog čega bi malarija, denga groznica i zika infekcije bile češće u Evropi i SAD-u. Prema studiji, zdravstvenim posljedicama klimatskih promjena posebno bi bile pogođene regije u Africi, na Bliskom istoku i u Aziji.

Čak i ako živite u dijelu svijeta gdje posljedice klimatskih promjena nisu tako ekstremne, ipak ćete biti pogođeni. Povećana migracija, cijene hrane i opšta globalna nestabilnost idu ruku pod ruku sa zagrijavanjem planeta.

Šta možemo očekivati u budućnosti?

Martin Kruse, danski naučnik na čelu odjela za Istraživanja o resursima i okolišu na Copenhagen Institute for Futures Studies, smatra da je neophodno da se društvo transformiše i postane održivo, ali da to neće biti ni lako ni brzo, a ni jednostavno. Jer ipak se radi o jednoj od najznačajnijih društvenih promjena u posljednjih 100 godina. „Budućnost će biti zahtjevna. Nemamo vremena čekati jer granica za povećanje temperature na manje od 1.5 stepeni Celzijusa ističe za 5 godina i nećemo se uspjeti zadržati ispod praga. Imamo 23 godine da se uspijemo zadržati ispod povećanja od 2 stepena Celzijusa. To se možda čini kao dosta vremena, ali biće jako teško. Prekoračenje tog cilja značilo bi visok stepen neizvjesnosti o tome kako će zemljini sistemi reagovati, možda ćemo morati početi koristiti geoinženjering, što će rezultirati znatnim skokom troškova u borbi protiv klimatskih promjena. To nije svijet u kojem želimo živjeti. Ponavljam, borba za klimatske ciljeve zahtijeva solidarnost s mlađim generacijama. Ako ne budemo solidarni, zašto bi oni bili solidarni prema nama? Mlađe generacije će biti na vlasti kada će biti naše vrijeme za penziju, možda je to dovoljan razlog da im pokažemo solidarnost.“

Foto: Pixabay