Šta nasljeđujemo od očeva, a šta od majki

Imate li špičasti nos na mamu? Ili tatinu osobinu da vam oči zasuze svaki puta kad pogledate u sunce? Možda se pitate otkud vam kovrčava kosa sa narandžastim pigmentom, iako je niko u porodici nema? Ova pitanja zvuče vrlo jednostavna, ali odgovori baš i nisu, jer je način na koji se neke naše osobine prenose genetskim putem vrlo složen, objašnjava genetičarka Dawn Allain, direktorica Medicinskog centra na Sveučilištu Ohio.

„Gotovo je nemoguće s potpunom preciznošću utvrditi od koga ste naslijedili neku osobinu, jer su mnoge osobine zapravo kombinacija različitih gena oba roditelja. Pored toga, postoji i snažan uticaj okoline. Samo to što imate određenu genetsku sklonost ne znači da ćete to i naslijediti“, pojašnjava Allain.

Kako nasljeđujemo osobine?

Iako ne postoje precizni odgovori, genetika u nekim slučajevima može odrediti šta ste naslijedili od oca, a šta od majke. „Postoje tri glavna načina na koje možete naslijediti osobine svojih roditelja“, objašnjava Allain. Prvo je putem dominantnog gena: ako naslijedite dominantni gen, razvićete tu osobinu. Uzmimo za primjer boju očiju. Ako bilo koji od roditelja ima smeđe oči, vjerovatno ćete imati smeđe oči, jer je to dominantna osobina. Drugo je putem recesivnog gena. Oba roditelja moraju imati recesivni gen da biste imali tu osobinu. Na primjer, ako imate plave oči, tada oba roditelja moraju nositi gen za plave oči, čak i ako njihova boja očiju nije plava. Konačno, postoje X-povezane osobine koje se nalaze samo na X hromosomu i prenose se preko majke.

Evo što je presudno kod nekih osobina koje imamo: 

Sposobnost mršavljenja

Postoje dvije vrste masti u tijelu, tzv. dobra, ili smeđa masnoća, koja održava zdravi metabolizam i pomaže vam u održavanju zdrave težine, i ‘loša’, bijela masnoća, koja može uzrokovati gojaznost i bolesti, ako postoji višak. Svako ima obje vrste masnoća, ali to koliko smeđe masnoće imate – a samim tim i koliko je dobar vaš metabolizam – nasljeđujete po majci, pokazalo je istraživanje objavljeno u časopisu Nature Communications.

Koliko brzo se debljate

Dok mama možda pomaže, vezano uz količinu smeđe masnoće, oca možete kriviti za onu bijelu, otkrila je ista studija. Koliko će se masti pohraniti, posebno oko vaših organa, dijelom mogu odrediti geni koje nasljeđujete od oca, tvrde istraživači. Naravno, genetika ne određuje koliko ćete kilograma imati, na to u konačnici puno više utiče vaš životni stil, pa je to svakako razlog da na tome dodatno radite.

Sposobnost da se fokusirate

Ako vaša majka ima niži nivo serotonina, hemijskog spoja u mozgu povezanog s raspoloženjem, vjerovatnije je da ćete razviti hiperaktivni poremećaj deficita pažnje kasnije u životu, pokazalo je istraživanje objavljeno u časopisu JAMA Psychiatry. Geni koji se prenose s majke na dijete, izgleda da utiču i na proizvodnju serotonina koja utiče na vašu sposobnost fokusiranja. Još jednom: Na tome možete raditi, odnosno promijeniti naslijeđeno stanje radom na tome da povećate sposobnost fokusiranja. 

Prerani ulazak u pubertet

Pubertet i sve ‘zabavne’ stvari koje se događaju u to vrijeme, poput akni, pucanja glasa, ili dobijanja menstruacije baš kad imate bijele hlače na sebi, spadaju u ono što svako od nas prolazi na putu odrastanja. Genetika oba roditelja igra ulogu u tome kad će te promjene započeti, ali ako pubertet započne rano, prije osme godine života kod djevojčica i devete kod dječaka, to može biti posljedica gena koji ste naslijedili od oca, pokazala je studija objavljena u časopisu New England Journal of Medicine. Konkretno, utvrdili su da genetska mutacija koja dovodi do prijevremenog puberteta polazi od oca. 

Bore smijalice i one druge

To koliko se godine vide na vama  određuje se na ćelijskom nivou, nakupljanjem ‘štete’ na mitohondrijskoj DNK, genima koje dobijate samo od mame. Vanjski faktori, poput izlaganja suncu, pušenja i nezdrave ishrane mogu uzrokovati štetu mitohondrija DNA, ali dio te ‘štete’ možete naslijediti od majke, pokazalo je istraživanje objavljeno u časopisu Nature. Što više tih mitohondrija DNA sa mutacijama naslijedite od majke, brže ćete da ostarite i to će se više vidjeti na vama – od bora, do sijede kose. 

Raspoloženje

Struktura dijela mozga, poznatog kao kortikolimimski sistem, koji kontroliše emocionalnu regulaciju i igra ulogu u poremećajima raspoloženja, poput depresije, vjerovatnije će se prenijeti s majke na kćeri, nego s majke na sinove ili s očeva na djecu bilo kojeg pola, pokazalo je istraživanje objavljeno u časopisu The Journal of Neuroscience. To može značiti da kćeri barem djelimično nasljeđuju raspoloženje od svojih majki. 

Pol vaše djece

Vaši geni i geni vašeg partnera određuju pol vaše djece. Ali, rodni geni koje prenosite zapravo nasljeđujete od vašeg oca. To funkcioniše ovako: Muškarac s mnogo braće vjerovatnije će imati sinove, dok muškarac koji ima više sestri ima veću vjerovatnoću da ima kćeri, pokazalo je istraživanje objavljeno u časopisu Evolutionary Biology.

Pamćenje

Već je neko vrijeme poznato da porodična istorija Alzheimerove bolesti značajno povećava rizik za razvoj bolesti, ali nova studija, objavljena u Biological Psychiatry, otkrila je da genetski rizik prvenstveno dolazi od majke. Alzheimerova bolest je najčešći uzrok demencije u kasnijem životu, a pogađa gotovo šest miliona ljudi samo u Americi, tako da je važno znati koji faktori povećavaju rizik – uključujući i medicinsku istoriju vaše majke – kako biste mogli početi preduzimati korake za zaštitu zdravlja mozga ranije, primijetili su istraživači.

Plodnost

Na plodnost žene može uticati gen koji je naslijedila od oca, pokazala je studija objavljena u časopisu Science. U normalnoj jajnoj ćeliji dio ćelije zvan centriola eliminiše se kao dio procesa prirodnog razvoja. Međutim, ako se centriole ne eliminišu – često zbog genetske disfunkcije koju je prenio ženin otac – moguć je sterilitet kod žena, pojasnili su istraživači. 

Kosa 

Možda ste čuli da je to kako i kada muškarac izgubi kosu povezano s naslijeđem s mamine strane. Međutim, istraživanje objavljeno u PLoS Genetics na preko 55.000 muškaraca dokazalo je da je to mit. Istraživači su pronašli 287 nezavisnih genetskih signala koji su bili povezani s gubitkom i naslijeđem preko muškaraca. Istovremeno, 40 njih je pronađeno na X hromosomu, što znači da su naslijeđeni s majčine strane, dok su ostali raštrkani po DNK i naslijeđeni iz oba uzorka. Zanimljivo je da su neki geni povezani s gubitkom kose takođe povezani s povećanim rizikom za srčane bolesti kod muškaraca.

Foto: Freepik