Stiže moćan lijek protiv Alzheimera
Nakon što je u SAD-u početkom ove godine odobren lijek za Alzheimerovu bolest lekanemab, švedski neurogerijatar Nenad Bogdanović izrazio je uvjerenost da će on biti uskoro odobren i u Evropi kao prvi lijek protiv ove teške demencije. Evropska agencija za lijekove (EMA) već je dobila zahtjev za ocjenu ovoga lijeka.
“Očekujem odobrenje u decembru jer je veliki zdravstveni i politički pritisak da se lijek odobri i u Evropi”, izjavio je u razgovoru za Hinu dr. Bogdanović, profesor gerijatrije hrvatskog porijetla na Karolinska institutu i Karolinskoj sveučilišnoj bolnici u Stockholmu.
O kakvom lijeku je riječ?
Lijek se u SAD-u prodaje pod imenom Leqembi, a sadrži antitijela koja uklanjaju plakove ili nakupine toksičnog proteina beta amiloida iz mozga. Bogdanović kaže da je razvoj tih antitijela započeo u njihovu laboratoriju na Karolinskoj, a japanska farmaceutska firma Eisai i američki Biogen kompletirali su klinička ispitivanja. Prema prvim procjenama godišnja terapija košta oko 26.500 dolara.
Napominje i da je prije mjesec dana kompanija Eli Lilly izvijestila o pozitivnim rezultatima svoga lijeka – donanemaba. Takođe je riječ o antitijelima koja čiste amiloidne plakove u mozgu, a proizvođač tvrdi da lijek usporava razvoj Alzheimerove bolesti za oko trećinu vremena.
“Nova era borbe protiv Alzheimera”
“Američka Agencija za hranu i lijekove (FDA) još nije dala završnu riječ o donanemabu. Očekujemo da će do kraja jula odobriti i ta nova antitijela za ‘čišćenje smeća u mozgu”, kaže Bogdanović, koji je prije petnaestak godina i lično bio uključen u razvoj prvih antitijela protiv Alzheimera u kompaniji “Wyeth and Pfizer” u Londonu.
Ističe i da smo vjerovatno stupili u novu eru mogućeg zaustavljanja progresije Alzheimerove bolesti, za koju do sada nije bilo lijeka.
Ideja o ovom načinu borbe protiv Alzheimera nastala je 1999. Nakon toga eksperimentalne studije na miševima pokazale su da se patološke promjene u mozgu mogu ukloniti antitijelima protiv proteina amiloida.
U normalnim fiziološkim procesima taj se protein stvara i razgrađuje, dok se kod Alzheimerove bolesti iz još uvijek nejasnih razloga nakuplja u mozgu, uzrokujući njegovu degeneraciju i demenciju. Kod samo oko tri posto pacijenata s Alzheimerovom bolešću genetska je greška uzrok nakupljanja patoloških promjena.
“Nije jasno nakuplja li se amiloid zbog povećane proizvodnje, zbog oslabljenog čišćenja tog proteina u mozgu ili zbog obostranog mehanizma. Davanjem antitijela (novih čistača) višak amiloida uspješno se odstranjuje, što je potvrđeno u i eksperimentalnim studijama”, navodi Bogdanović.
Lijek Leqembi, dodaje, potvrdio je efikasnost ove “hipoteze čišćenja”.
Foto: Freepik
