Tema: Kako mobilni telefoni utiču na zdravlje?

Društvene mreže, fotkanje, internet i poslovni pozivi samo su neki od razloga zašto mnogi ne ispuštaju mobilni telefon iz ruku… Dok su nekada služili za pozivanje i slanje SMS poruka, danas je njihova namjena mnogo šira. Stoga i ne čudi činjenica da u svijetu trenutno postoji oko pet milijardi korisnika mobilnih telefona. Mnogi korisnici sa njima odlaze na spavanje i ujutro se uz njih bude… Ali, koliko su oni štetni i koje posljedice mogu ostaviti na naše zdravlje?

„Dom“ velikog broja bakterija

Istraživanja su pokazala da mobilni telefoni mogu biti i do deset puta prljaviji od WC školjke. Doktor Charles Gerba, profesor mikrobiologije, rekao je da se virusi i bakterije poput E-coli, gripe i MRSA, mogu pronaći na površini telefona, što ponekad može da izazove svrab i infekcije. Zbog toga je bitno da površinu svog mobilnog telefona redovno čistite, ali i da izbjegavate prekomjerno diranje telefona prljavim rukama.

Problemi s vidom

Plavo svjetlo koje emituju mobilni telefoni veoma umara oči. Rezultat mogu biti česte glavobolje, pa čak i oštećenje rožnjače te oštećenje vida. Isto je i ako provodite više vremena ispred računara. Stoga je najbolje da pravite česte pauze i smanjite upotrebu mobilnog uređaja.

Loš kvalitet sna

Dokazano je da izlaganje plavom svjetlu prije spavanja može narušiti kvalitet sna, odnosno ono smanjuje prirodnu proizvodnju melatonina, hormona zaslužnog za regulaciju sna. Najbolje bi bilo da mobilni telefon ne nosite sa sobom u spavaću sobu, već da bude rezervisan za dnevne aktivnosti.

Problemi s kičmom

Većinu vremena koje provedete koristeći mobilni telefon gledate prema dolje, a to može ostaviti negativne posljedice na vaš vrat. Takav položaj uzrokuje da mišići, ligamenti i tetive na vratu pojačano rade kako bi vaša glava ostala u tom položaju, što s vremenom može da oslabi mišiće te dovede do bolova, ali i oštećenja.

Gubitak sluha

Ako razgovarate na mobilni telefon više od jednog sata dnevno, u velikoj ste opasnosti da oštetite sluh. Korištenje telefona duže od sat vremena, na dnevnoj bazi, može rezultirati oštećenjem unutrašnjeg uha i osjetljivošću sluha na visoke frekvencije.

Veći rizik od saobraćajne nesreće

Vozači često dovode sebe i druge u potencijalno opasne situacije koristeći mobilne telefone za vrijeme vožnje. Aktivnosti poput telefoniranja, čitanja i tipkanja poruka, odvraćaju pažnju vozačima i dovode ih u potencijalnu opasnost.

Još veći rizik za djecu…

Prekomjerna upotreba mobilnih telefona ne ostavlja posljedice samo na odrasle. Istraživanja pokazuju da sve više djece ima problema s kognitivnim sposobnostima i pažnjom, da pate od depresije i nemaju empatiju upravo zbog prekomjernog korištenja moderne tehnologije.

Američka pedijatrijska akademija i Kanadsko društvo pedijatara objavili su da djeca do druge godine ne bi uopšte smjela da budu izložena uticajima tehnologije, djeca od treće do pete godina trebalo bi da imaju ograničen pristup tehnologiji na jedan sat dnevno, a djeca i adolescenti od šest do 18 godina ne bi smjeli da provode više od dva sata dnevno pred različitim ekranima.

Stvarnost je ipak drugačija. Korištenje medija kod djece i adolescenata znatno je povećano u posljednjih 10 godina, što je dokumentovano i brojnim istraživanjima. Sve više pedijatra savjetuje roditeljima da djeci ograniče vrijeme provedeno sa tehnologijom, pogotovo korištenje mobilnog telefona i tableta, a ovo je devet zastrašujućih razloga zašto:

Ubrzani razvoj mozga

Do druge godine života mozak se poveća za tri puta i nastavlja ubrzani razvoj do 21. godine. Rani razvoj mozga je pod uticajem raznih nadražaja u dječjoj okolini ili je povezan sa nedostatkom nadražaja. Danas je čak jedno od troje djece koja kreću u školu zaostalo u razvoju.

Istraživanje Američkog univerziteta za pedijatriju objavilo je rezultate istraživanja koje je uključilo 2.200 porodica iz 10 razvijenih zemalja koje imaju djecu uzrasta između dvije i pet godina, a pokazalo se da je 58 posto predškolske djece znalo da igra igrice, ali samo devet posto njih umjelo je da zaveže pertle.

Pokazalo se da je pretjerano izlaganje tehnologiji direktno povezano sa problemima poremećaja i manjka pažnje, kašnjenjem u kognitivnom razvoju, otežanim učenjem, povećanom impulsivnošću i smanjenom sposobnošću kontrolisanja osjećanja i ponašanja.

Kašnjenje u razvoju

Za korištenje tehnologije potreban je minimum fizičke aktivnosti, a to može rezultirati zakašnjelim fizičkim i psihičkim razvojem.

Svako treće dijete kreće u školu sa smanjenim sposobnostima, a to dugoročno utiče na pismenost i napredak u obrazovanju. Zadaci koje su generacije prije 20 godina rješavale koristeći logiku preusmjerenu iz igara kao što su lastiš ili žmurke najnovije generacije uopšte nemaju.

Pokret aktivira mišiće i zglobove i podstiče mozak na rješavanje problema u kretanju, te na taj način povećava sposobnosti učenja i logičkog povezivanja.

Gojaznost

Učestalost gojaznosti kod djece povećana je čak pet puta, a tome isključivo doprinosi fizička neaktivnost i nepravilna ishrana. U našem okruženju je sve više prekomjerno uhranjene i gojazne djece i mladih.

Jedan od glavnih uzroka ovako poražavajuće statistike jeste premalo kretanja, previše vremena pred televizijom i na pametnom telefonu. Pretjerana težina vodi dijabetesu i povećava rizik od ranog srčanog udara, ozbiljno skraćujući očekivanu dužinu i kvalitet života.

Poremećaji u spavanju

Previše vremena provedeno ispred ekrana mobilnog telefona ili tableta, koji zrače, stvara razne poremećaje u spavanju koji su kod djece u dramatičnom porastu.

Izlaganje djece nerazumljivim sadržajima podstiče noćne more, mjesečarenje, nepravilne obrasce spavanja, a sve to se može zadržati jako dugo u dječjoj podsvijesti, budući da ona ne mogu interpretirati ono što ne razumiju.

Mentalne bolesti

Prekomjerno korištenje tehnologije smatra se uzročnim faktorom u porastu stope dječje depresije, anksioznosti, poremećaja pažnje, autizma, bipolarnog poremećaja, psihoze i problematičnog ponašanja djece i adolescenata.

„Svaki dodatni sat ili dan proveden pred televizijom, na tabletu ili na pametnom telefonu u adolescenciji je povezan s većim izgledima da se kod mladih pojavi depresija“, objasnili su danski psiholozi Andreas Grontved i J. Singhamer.

Agresija

Djeca koja podsticaje iz okoline prvenstveno primaju iz medija (filmovi, igrice, crtaći) ili putem interneta nemaju razvijenu empatiju, što rezultira čestim izlivima bijesa, agresijom i sve većim problemom zlostavljanja putem socijalnih mreža.

Komunikacija putem interneta isključuje kontakt baziran na našim čulima – vidu i sluhu. Zbog toga djeca koja maltretiraju drugu djecu to ne vide, a s tim ne vide ni posljedice svog ponašanja.

Rezultati više od 2.000 naučnih istraživanja pokazala su da značajna izloženost nasilju u medijima povećava rizik od agresivnog ponašanja kod djece i adolescenata, čine ih neosjetljivim na nasilje i uvjerava ih da je svijet „opasnije i strašnije“ mjesto nego što jeste, stoji u saopštenju za medije Američke akademije za pedijatriju.

Zračenje

U maju 2011. godine SZO je klasifikovao pametne telefone (i ostale uređaje koji se mogu povezati na bežičnu mrežu) kao prijetnju 2B nivoa (moguće kancerogeni mediji) zbog prosječne količine radijacije koju odašilju.

Djeca su osjetljivija na razne potencijalno negativne uticaje nego odrasle osobe jer su njihovi mozgovi i imunološki sistem još uvijek u razvoju, tako da se ne može reći da je isti rizik za djecu i odrasle.

Digitalna demencija

Internet je omogućio da se sadržaji stvaraju i dijele 100 puta brže nego prije. Tehnologija je evoluirala, ali naš mozak nije i tu se stvara problema kod djece i mladih što „uživajući“ takav sadržaj njihov mozak ne može stvarati uzročno-posljedične veze između raznih činjenica.

Takav stimulans zapravo uzrokuje smanjenu koncentraciju, otežano pamćenje budući da mozak ne stigne da selektuje bitne od nebitnih informacija, te da ih putem neurona pošalje frontalnom korteksu.

Zavisnost

I roditelji sve više vremena provode pred raznim ekranima, a sve manje vremena sa svojom djecom. Nije rijetka pojava vidjeti mamu i tatu kako gledaju u svoje telefone dok dijete sjedi pored njih u kolicima i pokušava da privuče njihovu pažnju.

Budući da se ne mogu povezati sa roditeljima, djeca počinju da se povezuju sa uređajima, što može rezultirati zavisnošću, a zabrana daljeg korištenja uređaja uzrokuje emotivnu nestabilnost.

Foto: Freepik