Kako društvene mreže utiču na mentalno zdravlje
Sviđalo se to vama ili ne, korištenje društvenih mreža može uzrokovati tjeskobu, depresiju i druge zdravstvene probleme. Kako možete promijeniti svoje navike?
Instagram je prije par godina odlučio da testira mogućnost skrivanja broja „lajkova“, u pokušaju da obuzda upoređivanja i mjerenje popularnosti među korisnicima ove društvene mreže. „Ovo je zdravo za korisnike, jer eliminiše dio napetosti oko dijeljenja i mjerenja vaše vlastite vrijednosti prema broju ‘lajkova’ koje ste dobili na slici“, izjavio je tada novinar Taylor Lorenz, koji pokriva teme tehnologije i društvenih mreža.
Psiholog Jacqueline Sperling, koja u bolnici McLean radi s mladima koji pate od anksioznih poremećaja, izjavila je da je ovo mali korak u pravom smjeru. „Čak i ako uklonite ‘lajkove’, i dalje će biti mogućnosti za upoređivanje i dobijanje povratnih informacija. Ljudi se i dalje mogu upoređivati s drugima, te i dalje mogu objavljivati komentare.”
Zašto su ljudi ovisni o društvenim mrežama?
Društvene mreže su dizajnirane da stvaraju zavisnost i povezuju se s anksioznošću, depresijom, pa čak i fizičkim bolestima. Prema Pew Research Centru, 69% odraslih i 81% tinejdžera u SAD-u koristi društvene mreže. To znači da se velik dio populacije izlaže povećanom riziku od osjećaja tjeskobe, depresije ili bolesti zbog korištenja društvenih medija.
Ali šta tjera korisnike da se vraćaju po još, čak i kada znaju da društvene mreže mogu imati negativan uticaj?
“Kad je ishod nepredvidiv, veća je vjerovatnoća da će se ponašanje ponoviti. Zamislite automat za igre na sreću: kad bi igrači znali da nikada neće dobiti novac igrajući igru, onda nikada ne bi igrali,” kaže Sperling te dodaje: “Ideja o potencijalnoj budućoj nagradi održava korištenje automata. Isto vrijedi i za društvene mreže. Ne zna se koliko će slika dobiti ‘lajkova’, ko će sliku ‘lajkati’ i kada će slika dobiti ‘lajkove’. Nepoznati ishod i mogućnost željenog ishoda mogu zadržati interes korisnika društvenih mreža.”
Kako bi podigli samopoštovanje i osjetili pripadnost svojim društvenim krugovima, ljudi objavljuju sadržaj s nadom da će dobiti pozitivne povratne informacije.
Strah da će nešto propustiti, takođe igra ulogu. Ako svi drugi koriste društvene mreže, postoji zabrinutost da će propustiti šale, veze ili pozive. Propuštena iskustva isto tako mogu stvoriti tjeskobu i depresiju. Kada ljudi vide da su isključeni iz neke aktivnosti, to može uticati na misli i osjećaje, a može uticati i na njih fizički.
Britanska studija iz 2018. povezala je korištenje društvenih medija sa smanjenim, poremećenim i odgođenim spavanjem, što je povezano s depresijom, gubitkom pamćenja i lošim akademskim uspjehom. Korištenje društvenih medija može još izravnije utjecati na fizičko zdravlje korisnika.
Foto: Freepik
