Biden protiv Trumpa: Borba za Bijelu kuću

Još jedna izborna utakmica između Trumpa i Bidena, što su ujedno prvi predsjednički izbori u SAD-u s istim kandidatima od 1956., jedna je od onih koje malo koji Amerikanac želi. Ankete pokazuju da i Biden i Trump imaju nizak rejting kod glasača.

Američki predsjednik Joseph Biden (81) i bivši predsjednik Donald Trump (71) odnijeli su pobjedu na predizborima svojih stranaka za predsjedničke kandidate pa je izgledan istorijski revanš na opštim izborima u novembru, uprkos niskoj stopi odobravanja oba kandidata.

Trump je osvojio republikanske glasove u 14 od 15 država, uključujući Kaliforniju i Teksas koji nose puno delegata. Njegova posljednja suparnica, bivša veleposlanica SAD-a pri UN-u Nikki Haley pobijedila je samo u Vermontu. Trumpov izvrstan nastup na izborima održanima na tzv. “Super-utorak”, kada se biralo više od trećine republikanskih delegata, podrazumijeva da je izborio svoju treću uzastopnu predsjedničku nominaciju uprkos tome što se suočava s nizom kaznenih prijava.

Trump i Biden brzo su se usredotočili jedan na drugoga kad su rezultati postali jasni. U pobjedničkom govoru na svom imanju Mar-a-Lago na Floridi, Trump se usredotočio na Bidenovu useljeničku politiku te ga je nazvao “najgorim predsjednikom” u istoriji. “Naši su gradovi preplavljeni migrantskim kriminalom”, rekao je Trump.

Biden nije ostao dužan, pa je ponovno nazvao Trumpa prijetnjom američkoj demokratiji. “Američki narod je pred jasnim izborom: hoćemo li nastaviti ići naprijed ili ćemo dopustiti Donaldu Trumpu da nas povuče nazad u haos, podjele i mrak koji je definisao njegov mandat?”, poručio je Biden. Biden je pobijedio na predizborima, ali je bio neočekivano velik udio prosvjednih glasova u Minnesoti i šest drugih država. Za to su odgovorni aktivisti koji se protive američkoj podršci Izraelu u ratu protiv Hamasa. Biden je pobijedio u Minnesoti i 14 drugih država, a izgubio je jedino u Američkoj Samoi gdje je preduzetnik Jason Palmer dobio 51 glas nasuprot 40 za Bidena.

Šta su predizbori i zašto je „Super-utorak“ važan?

Predizbori su niz izbora po saveznim državama koji se završavaju nacionalnom konferencijom. Svaka država održava izbore kako bi odabrala kandidata partije, a pobjednik se zvanično objavljuje na Republikanskoj nacionalnoj konvenciji (RNC) – velikom političkom događaju koji će se održati u julu 2024. godine.

Svaka savezna država može da izabere omiljenog kandidata na jedan od dva načina. Skoro sve države održavaju predizbore putem tajnog glasanja, baš kao na opštim izborima. Jedan mali broj država umjesto toga ima kokuse, čiji se rezultat određuje prebrojavanjem prisutnih ili podignutih ruku. Države imaju različita pravila o tome ko može da glasa – često samo članovi Republikanske stranke. Na osnovu toga koliko glasova osvoji, svaki kandidat dobija određeni broj delegata koji ga zastupaju na nacionalnoj konvenciji u julu.

„Super-utorak“, održan 5. marta, najveći je dan za glasanje. Interni izbori Republikanske stranke održavaju se u 15 saveznih država, u koje spadaju i najnaseljenije – Kalifornija i Teksas – ali i na teritorijama SAD, poput Američka Samoa. Sa 874 od ukupno 2.429 delegata dostupnih za osvajanje u jednom danu, to je obično tačka kad na vidjelo ispliva najvjerovatniji pobjednik.

Šta se dogodilo sa Trumpovim protivnicima?

Nikki Haley, bivša američka ambasadorka u UN, ostala je jedina Trumpova protivnica. Guverner Floride Ron DeSantis odustao je od trke i pružio podršku bivšem predsjedniku. Drugi predsjednički kandidati, među njima indijsko-američki biznismen Vivek Ramaswamy i bivši guverner Nju Džersija Chris Christie takođe su odustali od trke.

Izgubivši od Trumpa na svakim predizborima, među njima i u rodnoj Južnoj Karolini, Haley kaže da će ostati u trci zato što glasači „imaju pravo na pravi izbor, a ne na izbore u sovjetskom stilu sa samo jednim kandidatom.”

Pet spoznaja iz američkog „Super-utorka“

Da će na predizborima „Super-utorka“ dominirati Biden i Trump već se očekivalo. Ali, rezultati pokazuju s čime birači u SAD-u nisu zadovoljni i oko kojih grupa će se kandidati trebati posebno potruditi.

Donald Trump: postojati može samo jedan – Bivši američki predsjednik koji se ponovo želi kandidovati za republikance uvjerljivo je pobijedio u 14 od 15 saveznih država. Nije samo u Vermontu, što bi se moglo osvetiti toj maloj saveznoj državi. Time je Trump osjetno povećao svoju prednost. Ni jedan drugi kandidat nije tokom proteklih decenija tako dominirao na predizborima, kažu politički analitičari. Trump je u Kaliforniji, Teksasu, Oklahomi, Tennesseeju, Alabami, Sjevernoj Carolini pobijedio s prednošću od 50 posto ispred suparnice Nikki Haley. Analitičari tvrde da je posebno mobilizovao ljude bez visokoškolskog obrazovanja, prenosi DW.

Ali, jasno je da ga svuda u zemlji stotine hiljada republikanskih pristaša ne žele vidjeti na izbornom listiću. Jasno je takođe da on bez te grupe ne može pobijediti na izborima 5. novembra. Trump u izbornoj noći nije pokušao pridobiti te birače, nije im se direktno obraćao. U pobjedničkom govoru ni jednom riječju nije spomenuo Nikki Haley nego je opisivao Sjedinjene Države kao „zemlju Trećeg svijeta” koja ne može kontrolisati svoje granice. Izgleda da njegova izborna strategija ostaje podsticanje straha od imigracije i kriminala.

„Super-utorak“ za Joea Bidena – Joe Biden je, istina, izgubio u Američkoj Samoi sa 40 prema 51 glasu protiv preduzetnika Jasona Palmera. Sad mu nedostaje šest delegatskih glasova iz toga američkog područja u južnom Pacifiku. Biden to može podnijeti. Jer, on je inače pobijedio u drugim saveznim državama s još većom prednošću nego Trump. Njegovi protivkandidati Marianne Williamson i Dean Phillips su u pravilu ostali znatno ispod deset posto glasova. Ali, i dalje ima puno demokratskih birača koji su izrazili nezadovoljstvo, kao što su nedavno u Michiganu protestovali protiv američke politike u vezi s Pojasom Gaze. U Massachusettsu i Coloradu  su mnogi glasali „neutralno” (uncommitted), a u Minnesoti je takvih bilo oko 20 posto. Ono što bi Bidenov tim trebalo uznemiriti je činjenica da Trump sve više pristaša ima u grupama birača koji su dosad predstavljali čvrstu bazu demokrata – među biračima koji nisu bijele boje kože i među mladima.

Nikki Haley neće biti predsjednica – Trumpova suparnica Nikki Haley ostvarila je dvije simbolične, ali beznačajne pobjede u dvije male države: Vermontu i Washington DC-ju. Ona se nadala da će pobijediti barem u nekoj od većih država, kao što su Virginia ili Sjeverna Carolina. Ali to se nije dogodilo. Prema pisanju DW, birači je ne smatraju pravom kandidatkinjom za predsjednicu. I očito mnogi nisu glasali za Haley nego prije protiv Trumpa. Ali ona je osvojila velik broj glasova u izbornim okruzima univerzitetskih gradova, i kod mladih ljudi, kod dobro obrazovanih ljudi i birača koji se smatraju „nezavisnima”. To nije zanemarivo. A ona je ostala u utrci upravo kako bi zastupala te ljude. Haley je u međuvremenu objavila da odustaje od kandidature. Ostaje pitanje hoće li svojim biračima preporučiti da ipak biraju Trumpa, jer navodno Bidena smatra još gorim?

Potrebno je pridobiti birače Haley – Predizbori nisu predsjednički izbori. Iako su Trump i Biden suvereno pobijedili na ovim predizborima, to još ništa ne kaže o ishodu izbora 5. novembra. Obojica će se truditi da pridobiju birače Nikki Haley. Jer, ta grupa je dovoljno velika da bude presudna za jednu ili drugu stranu na predsjedničkim izborima. Oni očito ne vole Donalda Trumpa. Ali, hoće li zato birati Joea Biden?

Tu je i čimbenik Taylor Swift -Popularna pjevačica Taylor Swift, koja je preselila u ultrakonzervativni Tennessee, pozivala je ljude da izađu na izbore – u Tennesseeju i drugdje u SAD-u. Koga da biraju ona nije rekla. „Birajte ljude koji vas najviše predstavljaju, da oni dođu na vlast”, poručila je Taylor Swift. A šta to znači za glasove birača, teško je reći. Svakako posljednjih sedmica porasla su nagađanja na društvenim mrežama i u konzervativnim novinskim kućama da će Taylor Swift podržati reizbor predsjednika Bidena, što je izazvalo snažnu reakciju. Docent političkih nauka sa Univerziteta Yale, Kevin DeLuca koji je proučavao uticaj novinskih preporuka na politiku, u razgovoru za Harvard Gazette, iznosi svoje mišljenje može li stav Taylor Swift značajno uticati na predsjedničke izbore 2024. godine. „Ljudi već dosta znaju o Bidenu i Trumpu i nije jasno da bi ih podrška pjevačice ičemu novome naučila. Bilo kome će biti teško uvjeriti ikoga da promijeni svoj predsjednički glas, uključujući i neviđeno popularnu Taylor Swift“, smatra DeLuca.

Da li se fakultetski obrazovani glasači okreću od Trumpa?

Usred Trumpovih ubjedljivih pobjeda u ovoj trci, pojavili su se i znaci upozorenja za novembar: imao je loše rezultate kod fakultetski obrazovanih glasača. Na primarnim izborima u New Hampshire i Južnoj Carolini, APVoteCast je otkrio da su diplomci izabrali Haley umjesto Trumpa. Otprilike dvije trećine birača u obje države koji su poslije fakulteta otišli na postdiplomske studije glasalo je za bivšu guvernerku Južne Caroline.

U Južnoj Carolini, Trump je osvojio predgrađa, ali ne u istoj mjeri kao što je bila njegova dominacija u malim gradovima i ruralnim oblastima, u suštini podijelivši glasove sa Haley. Jedno od najvećih pitanja je da li Trump može da počne da smanjuje taj jaz. Loš rejting kod diplomaca i u predgrađima je ono što je osudilo Trumpa na poraz od Bidena 2020. godine, podsjeća Glas Amerike.

Kakva je situacija sa Bidenom?

Koliko god “dosadni” bili republikanski predsjednički primarni izbori, demokratski su bili još tiši. Biden ima mnogo političkih problema koji ga opterećuju prema istraživanjima javnog mnijenja, ali za sada ne na primarnim biračkim mjestima.

U Michiganu, gdje je organizovani pokušaj da se glasa za opciju „neopredijeljen“ na tamošnjim primarnim izborima u znak protesta protiv Bidenove podrške Izraelu tokom rata u Gazi, ta kampanja je dobila oko 13 posto glasova, nešto veći udio nego što je ta opcija dobila u prošli put kada je bila aktuelna kod demokratskog predsjednika.

Jedini sličan organizovani napor protiv Bidena u kalendaru „Super-utorka“ je onaj koji je u posljednjem trenutku okupila šačica ljevičarskih grupa u Coloradu da podrži glasanje za opciju “neopredijeljeni” kao u Michiganu.

Biden ili Trump: Ko vodi u anketama

Američki predsjednik Joe Biden ima jedan postotni bod prednosti nad Donaldom Trumpom uoči predsjedničkih izbora u novembru, pošto su oba kandidata dobila podršku svojih stranaka da se pojave na biračkom listiću, pokazala je nova online anketa Reutersa i Ipsosa, provedena nad 4094 odrasla Amerikanaca, uključujući 3356 registrovanih birača.

Oko 39 posto registrovanih birača u jednosedmičnoj anketi održanoj početkom marta reklo je da bi glasalo za demokrata Bidena „da se izbori održavaju danas“, u poređenju s 38 posto koji bi svoj glas dali bivšem predsjedniku Trumpu, republikancu. Vodstvo Bidena je unutar margine pogreške od 1,8 postotnih bodova, piše Reuters. Dosta birača je neodlučno, 11 posto glasalo bi za druge kandidate, pet posto ne bi glasali, a sedam posto je reklo da ne zna ili su odbili odgovoriti.

Oba kandidata nose veliku odgovornost u prvom revanšu predsjedničkih izbora u SAD-u u gotovo 70 godina. Birači su zabrinuti jer Biden ima 81 godinu i zato što je Trump suočen sa četiri krivična postupka, što obuhvata i optužbe za pokušaj poništavanja poraza na izborima 2020. godine.

 Trump je imao marginalno vodstvo među svim ispitanicima, ali Bidenovo vodstvo među registrovanim biračima je značajno jer je vjerovatnije da će ljudi koji su već registrovani za glasanje izaći na izbore u novembru. Samo dvije trećine birača sa pravom glasa izašlo je na predsjedničke izbore 2020. na kojima je Biden pobijedio Trumpa. U sedam saveznih država u kojima su rezultati 2020. bili tijesni, u grupi koja bi se ponovo mogla pokazati ključnom, Trump je ispred Bidena sa 40 naprema 37 posto među registrovanim biračima. Iako ankete u cijeloj zemlji daju vrijedne informacije o tome koje bi kandidate Amerikanci mogli podržati, samo nekoliko država u kojima je konkurencija tijesna obično određuje ishod predsjedničkih izbora u SAD-u.

Pošto mnogi birači nisu oduševljeni ni Trumpom ni Bidenom, nova anketa je pokazala da bi nezavisnog kandidata Roberta F. Kennedyja mlađeg podržalo 15 posto registrovanih birača ako bi se pojavio kao treći kandidat na biračkom listiću, što je za dva postotna boda manje nego u anketi iz januara. Činilo se da bi Kennedy mogao izvući sličan udio glasova od Trumpa i Bidena. Kada su ispitanici u anketi zamoljeni da izaberu između Trumpa i Bidena bez ikakvih drugih opcija, Biden je vodio od 50% do 48% među registrovanim biračima, a 2% je odbilo odgovoriti na pitanje.

Dok je Trump lako pobijedio bivšu guvernerku Južne Karoline Nikki Haley u stranačkom takmičenju za imenovanje Republikanske stranke, osvojivši dovoljno delegata da bude stranački kandidat, on ima ranjivosti među nezavisnima, pa čak i unutar vlastite stranke. Samo oko 37 posto Haleyinih pristaša planira glasati za Trumpa sada kada je ona odustala od republikanske utrke, pokazalo je istraživanje. Oko 16% reklo je da bi glasalo za Bidena, a ostali su rekli da bi glasali za nekog drugog ili da uopšte ne bi glasali.

Remeti li Kennedy Junior američke izbore ili donosi promjene?

Robert F. Kennedy Jr., potomak najpoznatije političke dinastije Sjedinjenih Američkih Država takmiči se kao nezavisni kandidat na američkim predsjedničkim izborima 2024. godine. Usred klime političkog razočaranja, Kennedy se predstavlja kao politički autsajder i osuđuje “korporativnu kleptokraciju”, dok hvali svoje ekološke napore i rezultate. Izgledi su protiv njega jer niti jedan kandidat koji nije republikanac ili demokrata nije pobijedio na predsjedničkim izborima više od vijek i po.

Čini se da njegova kampanja ima odjeka među takozvanim “dvostrukim mrziteljima”, koji strahuju od mogućnosti revanša između sadašnjeg predsjednika Josepha Bidena i bivšeg predsjednika Donalda Trumpa, piše AlJazeera. Ankete javnog mnijenja pokazale su da bi, iako bi mogao privući glasače oba kandidata, najviše štete mogao nanijeti Bidenu. Ipak, i demokrate i republikanci u njemu vide prijetnju.

“RFK Jr. se sviđa onim republikanskim desničarima koji vjeruju u teorije zavjera, ali takođe se pomalo sviđa onima koji su stvarno krajnje ljevičari”, rekla je Melissa Smith, autorica knjige Treće stranke, autsajderi i odmetnici: Moderni izazovi za dvostranački sistem na predsjedničkim izborima. “To je kao da se krajnja desnica i krajnja ljevica zbliže i mogu se udružiti oko ovakvog kandidata”, objašnjava Smith dodajući: „Mislim li da će pobijediti? Apsolutno ne. Mislim li da bi mogao ukrasti nekoliko glasova? Da. Ali hoće li on doista imati uticaja na izbore? Ako se istoriji može vjerovati, odgovor je ne.“

Analitičari vjeruju da su mu šanse za uspjeh male. Mnogi su naveli slučaj Rossa Perota, bogatog Teksašanina koji je 1992. godine prema anketama bio favorit protiv Billa Clintona i Georgea HW Busha. Nije ispunio očekivanja, osiguravši samo petinu glasova i nije uspio osvojiti nijedan elektorski glas. Predsjedničkom kandidatu za pobjedu je potrebno 270 elektorskih glasova. Ali u konačnici, Kennedy ima nešto što drugi nemaju. Kakva god bila njegova politika, veze s nečim što bi se u SAD-u moglo smatrati kraljevskom porodicom mogle bi mu ići u prilog.

Foto: Freepik