Demografska kriza u Kini: Populacija u opadanju prvi put nakon više od 60 godina

Kina je ušla u “eru negativnog priraštaja,” otkrio je Nacionalni zavod za statistiku u najnovijem izvještaju za 2022. godinu. Stanovništvo Kine opalo je prošle godine prvi put od 1961. godine, što je istorijski preokret za koji se očekuje da će označiti početak dugog perioda pada broja njenih građana sa dubokim implikacijama na njenu ekonomiju i svijet.

Šta kažu brojke?

Na kraju 2022. Kina je imala 1,411,750 milijardi stanovnika, u poređenju sa 1,412,600 milijardi godinu dana ranije, saopštio je Nacionalni zavod za statistiku, što je pad od 850,000 stanovnika. To je označilo početak onoga što mnogi očekuju da će biti dug period pada stanovništva, uprkos velikim naporima vlade da promijeni taj trend, piše britanski list Guardian. Dugoročno, stručnjaci UN-a smatraju da će se stanovništvo Kine smanjiti za 109 miliona do 2050. godine, što je više nego trostruko u odnosu na njihovu prethodnu prognozu za 2019.

Prošle godine u Kini se rađalo manje djece nego u 2021, kada je stopa rađanja bila 7,52, pokazuju podaci kineskog Nacionalnog biroa za statistiku. Prvi put je više ljudi umrlo nego što je rođeno u toku jedne godine, a broj preminulih je najveći od 1976. godine. Stopa umiranja je u 2022. bila 7,37 na 1.000 stanovnika, a godinu dana prije toga iznosila je 7,18.

Stopa nataliteta u Kini prošle godine iznosila je samo 6,77 rođenih na 1.000 ljudi, što je pad u odnosu na stopu od 7,52 rođenih u 2021. i predstavlja najnižu stopu nataliteta u istoriji. Broj kineskih žena u fertilnoj dobi, koje vlada definiše kao između 25 i 35 godina, pao je za oko 4 miliona, rekao je Kang Yi, šef Nacionalnog biroa za statistiku.

Zašto je došlo do opadanja kineske populacije?

Veći dio demografskog pada rezultat je kineske politike jednog djeteta nametnute između 1980. i 2015. godine. U kulturi koja favorizuje dječake u odnosu na djevojčice, ta politika je dovela i do prinudnih abortusa i navodno je izmijenila odnos između broja žena i muškaraca od 1980-ih. Međutim, i visoki troškovi obrazovanja doveli su do toga da su mnogi Kinezi odbili imati više od jednog djeteta ili ga uopšte imati. Kineska vlada se već nekoliko godina trudi da potakne ljude da imaju više djece i spriječi nadolazeću demografsku krizu uzrokovanu starenjem stanovništva. Međutim, nakon decenija politike jednog djeteta koja je kažnjavala porodice sa više djece i rastuće cijene modernog života stvorili su otpor među mladim parovima.

Stroga kineska politika nulte Covid-19 koja je bila na snazi tri godine nanijela je dodatnu štetu demografskim izgledima zemlje, rekli su stručnjaci za stanovništvo. Lokalne samouprave su od 2021. godine uvodile mjere za podsticanje ljudi da rađaju više beba, uključujući porezne olakšice, duže porodiljsko odsustvo i stambene subvencije. Predsjednik Xi Jinping je takođe rekao u oktobru prošle godine da će vlada donijeti daljnje politike podrške. Dosadašnje mjere, međutim, malo su učinile da se zaustavi dugoročni trend.

Kakva su dalja predviđanja?

Neki stručnjaci očekuju da će broj stanovnika Kine nastaviti da opada i ove godine. Jue Su, glavna ekonomistkinja kineske Jedinice za ekonomske informacije, smatra da bi dugoročni uticaji pandemije i nedavnih zatvaranja mogli da utiču na još veći pad stope rađanja. „Ovaj trend će se nastaviti i vjerovatno će se pogoršati poslije covida, pošto bi velika stopa nezaposlenosti i slabija očekivanja po pitanju zarada među mladima mogli da odlože planiranja vjenčanja i širenja porodice, što bi umanjilo broj novorođenih”, objasnila je Su za BBC. Zbog epidemiološke situacije u Kini ove godine bi moglo da dođe i do povećanja smrtnosti u odnosu na nivo prije pandemije, ocijenila je ekonomistkinja.

“Kineski demografski i ekonomski izgledi su mnogo mračniji nego što se očekivalo. Kina će morati prilagoditi svoju socijalnu, ekonomsku, odbrambenu i vanjsku politiku”, rekao je demograf Yi Fuxian, prenosi VOA. On je dodao da bi smanjenje radne snage u zemlji i pad u proizvodnji dodatno pogoršali visoke cijene i visoku inflaciju u Sjedinjenim Državama i Evropi.

Pored podsticanja rađanja, Kina bi trebalo da se pozabavi radom na postizanju veće rodne jednakosti u domaćinstvima i na poslu, smatra Bussarawan Teerawichitchainan, direktor Centra za porodicu i istraživanja stanovništva Nacionalnog univerziteta u Singapuru. Iskustva iz skandinavskih zemalja pokazala su da takav pristup može povoljno uticati na stopu rađanja, dodao je on za BBC.

Ima i stručnjaka koji vjeruju da pad broja stanovnika u Kini nije štetan u bliskoj budućnosti. Ta zemlja ima „mnogo ljudske snage” i „mnogo vremena” da se izbori sa demografskim izazovima, kaže za BBC Paul Cheung, bivši glavni statističar Singapura, koji sada radi kao profesor u Školi za javne politike Li Kuan Ju. „Ovo je znak da vlada Kine mora da se pozabavi tim problemom. Moraju da uvećaju produktivnost, uvedu mnogo moderniju infrastrukturu i unaprijede zdravstvo”, objašnjava profesor.

Kang Yi, šef nacionalnog statističkog biroa, rekao je novinarima da ljudi ne bi trebali brinuti o padu stanovništva jer “ukupna ponuda radne snage i dalje premašuje potražnju”.

Koja zemlja bi mogla zamijeniti Kinu?

Pad, najveći od 1961. godine, posljednje godine velike gladi u Kini, takođe daje težinu predviđanjima da će Indija ove godine postati najmnogoljudnija nacija svijeta. Ova zemlja je na putu da pretekne Kinu.

Zanimljiva je činjenice da je internetska pretraga dječjih kolica na kineskom pretraživaču Baidu 2022. godine pala je za 17% i smanjena je za 41% od 2018. godine, dok su pretrage za bočicama za bebe smanjene za više od trećine od 2018. Nasuprot tome, pretraživanja domova za starije osobe su prošle godine osmostruko porasle. Obrnuto se događa u Indiji, gdje Google Trends pokazuje porast od 15% u pretraživanju flašica za bebe u 2022. godini, dok su se pretrage za krevetićima povećale skoro pet puta.

Foto: Freepik