Jesen: Parlamentarni izbori u Austriji

U Austriji se Nacionalno vijeće bira svakih pet godina. Teoretski. Rijetko koja koalicija je tako dugo trajala. A tako će vjerovatno biti i ove godine: idući izbori za Nacionalno vijeće najvjerovatnije će se održati prema planu na jesen. Ko je u utrci? Kako se određuje ko smije ući u Nacionalno vijeće? Koliko koalicija u prosjeku traje u Austriji? Donosimo sve informacije o izborima za Nacionalno vijeće.

Kada će se održati izbori?

Prema saveznom ustavnom zakonu, ovogodišnji izbori za Nacionalno vijeće moraju se održati najkasnije u jesen 2024. godine. Ministar poljoprivrede Norbert Totschnig (ÖVP) naveo je 29. septembar kao datum izbora u intervjuu za ORF u februaru ove godine, ali datum nije službeno potvrđen. Iz MUP-a su za Puls24 rekli da je spomenuti datum “vjerovatni datum izbora” – pod uslovom da zakonodavni period ne završi ranije. Prijevremeni izbori mogući su ako većina u Nacionalnom vijeću odluči da ga prijevremeno raspusti.

Šta se bira?

Na izborima za Nacionalno vijeće biraju se 183 člana austrijskog Nacionalnog vijeća. Stranke sastavljaju liste svojih kandidata i, u pravilu, poredak na tim listama određuje ko će dobiti mandat u Nacionalnom vijeću. Ako kao glasač želite promijeniti poredak, moguće je nekome dati preferencijalni glas.

Nakon izbora, stranka s najvećim brojem glasova dobija zadatak da formira vladu, koju potom imenuje savezni predsjednik.

Koji su najpopularniji kandidati?

ÖVP: Karl Nehammer

Karl Nehammer savezni je kancelar Austrije od 6. decembra 2021. Naslijedio je stranačkog kolegu Alexandera Schallenberga koji je privremeno preuzeo dužnost nakon ostavke bivšeg kancelara Sebastiana Kurza. Nehammer je prethodno bio savezni ministar unutarnjih poslova oko dvije godine.

Nehammer po prvi put ide na izbore kao glavni kandidat. Njegove lične ankete su loše i smatra se da je Nehammer sklon pogreškama. Ipak, kako analizira Kathrin Stainer-Hämmerle za News, smatra se da Nehammer nema alternativu. ÖVP narativ trenutno glasi: svi stoje iza Nehammera.

SPÖ: Andreas Babler

Kada je preuzeo SPÖ nakon ostavke Pamele Rendi-Wagner početkom ljeta 2023. godine, Andreas Babler je mogao imati koristi od „efekta ponovnog pokretanja“. Ali taj je efekat sada “izgubio”, rekla je politička stručnjakinja Katrin Praprotnik za News. Ona smatra da je za Bablera bitno da stranka stoji iza njega. “A to trenutno ne vidim u Gradišću, a ni u Beču djelimično”, kaže Praprotnik.

U intervjuima je za sebe govorio da je marksist. Zalaže se za povećanje naknada za nezaposlene. Kao hitnu mjeru protiv inflacije navodi da treba zamrznuti i stanarine te suspendovati PDV na osnovne životne namirnice.

FPÖ: Herbert Kickl

Herbert Kickl predsjednik je savezne stranke FPÖ od juna 2021. godine, a ući će u utrku kao glavni kandidat ove stranke. Njegova je stranka već više od godinu dana konstantno na prvom mjestu u anketama. Najviše joj ide u prilog negativno raspoloženje u zemlji – posebno zbog inflacije. Sam Kickl “ima koristi od činjenice da Nehammer i Babler nemaju toliko harizme kao kandidati za kancelara koliko bi se očekivalo od ÖVP-a i SPÖ-a”, rekla je Kathrin Stainer-Hämmerle za News.

Kickl sebe vidi kao “Narodnog kancelara” i promoviše „Evropu-tvrđavu“, pozivajući na zaustavljanje azila. Takođe se jasno izjašnjava protiv ulaska Ukrajine u EU.

Zeleni: Werner Kogler

Zeleni pod vodstvom svog stranačkog vođe Wernera Koglera u anketama niti dobijaju niti gube mnogo. “Nisu u puno lošijoj poziciji nego 2019. godine, rekla bih. Biračko tijelo Zelenih očito se kreće sporije od biračkog tijela drugih stranaka”, kaže Katrin Praprotnik. Ali učestvovanje u vlasti vjerovatno će nakon ovih izbora otići u prošlost, predviđa ona.

Kogler se zalaže za “čist okoliš, čistu politiku i pravdu”, stoji na početnoj stranici Zelene stranke. Takođe se žele boriti protiv siromaštva djece i promovisati transparentnost.

NEOS: Beate Meinl-Reisinger

Beate Meinl-Reisinger čelnica je stranke NEOS od 2018. godine, a vjerovatno će biti glavni kandidat. NEOS bi mogao patiti ako Othmar Karas preuzme vlast.

Meinl-Reisinger se zalaže za veću transparentnost u politici i jednake mogućnosti u obrazovnom sistemu. Ona se takođe se fokusira na privredu: želi smanjiti troškove rada koji nisu povezani s platom i olakšati pokretanje posla.

Ostali

Pridružuju se i Bierpartei (Pivska stranka), pod vodstvom predsjednika Dominika Wlaznyja (alias Marco Polo). Prema APA-i, ankete stranci daju šansu da pređe granicu od četiri posto i uđe u Nacionalno vijeće – za razliku od 2019. godine. Od saveznih predsjedničkih izbora 2022.godine , Wlazny uživa puno veću pažnju. Wlazny se zalaže protiv siromaštva djece i za više obrazovanja, te jednaka prava za žene.

Takođe se špekuliše da će član Europskog parlamenta Othmar Karas iz ÖVP-a kandidovati sa svojom platformom. Prema Kathrin Stainer-Hämmerle, takva bi građanska platforma s ljudima iz različitih područja zapravo mogla biti izbor za mnoge.

KPÖ, sa kandidatom Tobiasom Schweigerom, bi ovaj put mogla postići respektabilan rezultat uz vjetar u leđa iz Salzburga i Innsbrucka.

Trenutna popularnost kandidata

Sva istraživanja trenutno pokazuju da je FPÖ jasno u vodstvu (od sredine januara 2024.). Slobodarska stranka je s gotovo 30 posto, ispred SPÖ-a s 24 posto i ÖVP-a s 21 posto. NEOS i Zeleni su otprilike isti s oko 9 posto. Čelnik FPÖ-a Herbert Kickl polaže velike nade u kancelarsku poziciju s obzirom na brojke u anketama. Tome se nada i čelnik SPÖ-a Andreas Babler koji sebe vidi kao izazivača za prvo mjesto.

Šta radi Nacionalno vijeće u Austriji?

Nacionalno vijeće jedan je od dva “doma” austrijskog parlamenta. To znači da je Nacionalno vijeće nadležno za zakonodavstvo zajedno s drugim domom – Saveznim vijećem, koje predstavlja države na saveznom nivou.

Osim toga, kao tijelo koje bira narod neposredno, Narodno vijeće predstavlja i kontrolno tijelo: ispituje rad Vlade i može povući povjerenje cijeloj Vladi ili pojedinim članovima i na taj način iznuditi njihovu smjenu.

U Nacionalnom vijeću sjede 183 izabrana predstavnika iz državnih i regionalnih izbornih jedinica. Od izbora za Nacionalno vijeće u septembru 2019. godine pet stranaka je zastupljeno u ovom vijeću: ÖVP, SPÖ, FPÖ, Zeleni i Neos, dok je zastupnica Philippa Strache (bivša FPÖ) jedina zastupnica bez stranke.

Kako će se formirati vlast nakon izbora za Nacionalno vijeće?

Saveznu vladu u Austriji čine kancelar, vicekancelar i ministri. Iako se ne biraju direktno, ipak je u određenoj mjeri rezultat izbora Nacionalnog vijeća.

To funkcioniše na sljedeći način: Savezni predsjednik daje nalog za formiranje vlade. U Austriji se najčešće imenuje stranka s najjačim mandatom. Ali to nije propisano ustavom – pa bi teoretski moglo ispasti i drugačije.

Kao sljedeći korak savezna vlada na odlasku obično nudi ostavku, ali joj savezni predsjednik povjerava privremeni nastavak uprave. Stranka koja je zadužena za sastavljanje vlade sada vodi koalicijske pregovore.

Konačno, novi ministri se imenuju na prijedlog novog saveznog kancelara. Predsjednik takođe može odbiti predložene kandidate, i tada oni moraju biti zamijenjeni drugim kandidatima.

Ko može glasati i biti kandidat?

Pravo glasa imaju austrijski državljani koji najkasnije na dan izbora navrše 16 godina. Od prava glasa isključeni su građani koji su pravomoćno osuđeni na kaznu zatvora u trajanju dužem od pet godina za kazneno djelo s namjerom ili koji su pravomoćno osuđeni na kaznu zatvora u trajanju dužem od jedne godine za određena kaznena djela, kao što su izdaja države, izborne prevare, ponovljeno aktiviranja nacista ili terorizma.

Na izbore se mogu kandidovati austrijski državljani koji na dan izbora imaju najmanje 18 godina i koji nisu osuđivani na kaznu zatvora od najmanje šest mjeseci ili na uslovnu kaznu zatvora od dvanaest mjeseci za kazneno djelo počinjeno s namjerom.

Foto: Freepik