Nedostatak radne snage u Austriji

U svim industrijama sve je teže popuniti slobodna radna mjesta pravim osobljem. Na listi deficitarnih zanimanja za 2023. godinu nalazi se čak 98 zanimanja, a prema podacima WKÖ čak 82 posto austrijskih kompanija osjeća nedostatak radnika. U Austriji se više ne govori „samo“ o nedostatku kvalifikovane radne snage, već o generalnom nedostatku radnika.

Manjak radne snage jedan je od najvećih izazova s ​​kojim se austrijsko društvo suočava već nekoliko godina i ozbiljan je ekonomski i društveni izazov. Nedostatak radne snage u Austriji, posebno kvalifikovanih radnika, utiče na gotovo svaki sektor tržišta. Potražnja za kvalifikovanim zaposlenicima i mladim talentima brzo raste. Stopa nezaposlenosti u stalnom je padu, ali broj zaposlenih još uvijek nije dovoljan da pokrije potrebe preduzeća za radnom snagom. Nasuprot tome, očekuje se rast nezaposlenosti 2024. godine. Kako tvrdi studija koju je provela WIFO-a, WKÖ očekuje ukupno više od 500.000 nepopunjenih radnih mjesta do 2040. samo zbog demografskih promjena. U ovom scenariju, mjere kao što su prilagođavanje godina za odlazak u penziju i privlačenje radnika iz trećih zemalja igraju važnu ulogu u pronalaženju odgovarajućih radnika.

Nedavna studija platforme za zapošljavanje Stepstone pokazala je da nedostatak radnika ostavlja jasan trag na austrijske firme. Dvije trećine ispitanika zabrinuto je zbog dodatnog opterećenja uzrokovanog nepopunjenim radnim mjestima. Pogled u budućnost nije optimističan…

Baby boomer generacija „napušta“ radnu snagu

Očekuje se da će do 2050. godine broj ljudi starijih od 65 godina porasti s 1,67 miliona na 2,6 miliona. Oko 750.000 ljudi  („baby boomers“)  otići će u penziju do 2034. godine, a zbog niskog nataliteta generacije nakon toga neće moći brojčano popuniti ovu prazninu. Mnoge kompanije više ne mogu primati narudžbe jer nedostaje kadra u svim područjima. To znači dodatna opterećenja za operativne procese.

Prema Statističkoj kancelariji Austrije, udio osoba starijih od 65 godina u Austriji porastao je s oko 800.000 od 1955. na trenutno oko 1,57 miliona. Naravno, tu se postavlja i pitanje ko će se o tim ljudima brinuti, paziti i njegovati ih? Zbog svega toga, jedna od strategija na kojoj radi Ministarstvo privrede je da svake godine u Austriju privuče više od 10.000 ljudi iz trećih zemalja.

Od nedostatka kvalifikovanih radnika do nedostatka radnika

Nedostatak radne snage u Austriji muči kompanije i menadžere ljudskih resursa, i više nije fenomen koji je ograničen samo na određene stručne grupe ili kvalifikovane radnike. Koliko je situacija kritična pokazuje i pogled na trenutne brojke: Pravilnik o kvalifikovanoj radnoj snazi ​​za prošlu godinu sadrži 66 deficitarnih zanimanja, znatno više nego prethodne godine. Od 2014. popis deficitarnih zanimanja, kako pokazuje Agenda Austria, povećao se više od deset puta. Na listi deficitarnih zanimanja za 2023. godinu nalazi se 98 zanimanja. Prema anketi koju je provela Revizorska grupa EY u oko 600 kompanija, nedostatak kvalifikovanih radnika vidi se kao najveća prijetnja razvoju kompanije. Oko 83 posto kaže da ima poteškoća u pronalaženju kvalifikovanog osoblja.

“Nezaposlenost je, uz klimatsku krizu, najveći izazov 21. vijeka. Bez obzira radi li se o politici, biznisu ili društvu – o tome svi moramo puno glasnije govoriti. I naporno raditi zajedno na rješenjima”, naglasio je Sebastian Dettmers, izvršni direktor Stepstone grupe u Austriji.

Gdje je stanje najgore?

Nedostatak radne snage u Austriji, posebno kvalifikovanih radnika, utiče na gotovo svaki sektor tržišta. Značajan porast slobodnih radnih mjesta zabilježeni su posebno u sektorima poput inženjeringa, zdravstva, građevinarstva i turizma, iako se gotovo svi sektori bore. Kolika je potreba za radnicima najbolje pokazuju podaci o otvorenim radnim mjestima u Austriji. Od januara do septembra ove godine u Austriji je bilo ukupno  oko 48.000 oglasa za posao za stručna zanimanja, oko 41.000 oglasa za finansije i računovodstvo, oko 41.000 oglasa za posao u IT industriji, oko 39.000 oglasa za hotelijerstvo i ugostiteljstvo te oko 38.000 oglasa za posao u sektoru prodaje.

Regionalno gledano, nedostatak je najizraženiji u Koruškoj, gdje 73 posto kompanija izjavljuje da im je potrebno osoblje. To se može uporediti sa oko 67 posto kompanija u Gornjoj Austriji i svega 20 posto kompanija u Vorarlbergu kojima je potrebna dodatna radna snaga. U Salzburgu, sedam od deset kompanija pogođenih nedostatkom kvalifikovanih radnika već navodi da su izgubile prodaju jer im nedostaje zaposlenika.

Ipak, situacija u Austriji nije izolovan slučaj u Evropi, mnoge su druge zemlje takođe pogođene. Očit primjer je Njemačka, gdje se procjenjuje da 1,8 miliona radnih mjesta neće biti popunjeno u sljedećih 10 godina. Do 2035. više od 30% radnih mjesta moglo bi ostati nepopunjeno.

Kakvo je stanje u zdravstvu?

Nedostatak radne snage u austrijskom zdravstvenom sektoru godinama raste. Sve je češća pojava da se slobodna radna mjesta u zdravstvenom sektoru ne mogu popuniti. Nikad prije nije bilo toliko oglašenih radnih mjesta za medicinske sestre i pomoćnike kao u trećem kvartalu ove godine. U trećem kvartalu traženi su radnici za ukupno 5.433 otvorena radna mjesta. Najpogođenije područje je Gornja Austrija s 1.501 otvorenim radnim mjestom, a slijede ga 1.281 otvoreno radno mjesto u Donjoj Austriji i 891 u Beču. Ljekari su takođe potrebniji nego ikad. U trećem tromjesečju ove godine bilo je nepopunjeno ukupno 1.400 radnih mjesta – više nego ikad prije. I ovdje je Gornja Austrija jako pogođena: ovdje se tražilo 615 ljekara, dok je u Beču postojala potreba za popunjavanjem 293 slobodna mjesta, a u Salzburgu 113 radnih mjesta.

Pandemija Covid-19 značajno je pogoršala situaciju posljednjih godina. Psihički i fizički napor osoblja naglo je porastao, zbog čega su mnoge medicinske sestre promijenile profesiju. Drugi veliki problem austrijskog zdravstvenog sistema je talas penzija koji će pogoditi Austriju u narednim godinama. Prema podacima Bečkog zdravstvenog udruženja, oko 8.000 zaposlenika otići će u penziju do 2030. godine. Zdravstvena udruženja saveznih pokrajina raznim se mjerama pokušavaju suprotstaviti trenutnom i budućem nedostatku radne snage. Na primjer, sve više ulažu u školovanje medicinskih sestara i mladih ljekara.

Važan pristup rješavanju nedostatka radne snage u Austriji je primjena novih tehnologija koje mogu olakšati upis, obuku, kontinuirano obrazovanje i svakodnevni rad. Inteligentne tehnologije takođe mogu poboljšati kvalitetu njege, praćenje zdravstvenih podataka i sigurnost pacijenata.

Osim toga, uslovi rada moraju se poboljšati kako bi se suzbio nedostatak radne snage u Austriji. Prema raznim statistikama i anketama, dobra plata i smanjenje psihičkog i fizičkog stresa najvažniji su faktori za privlačenje novih stručnjaka. Veća plata je najvažnija tačka i stoga zahtijeva veća ulaganja zemalja. Psihički i fizički stres takođe treba smanjiti, ali to treba učiniti povećanjem broja zaposlenih u zdravstvu. Nadalje, dodatni resursi bi se mogli staviti na raspolaganje osoblju kako bi se smanjio teret.

Koje su posljedice nedostatka kvalifikovanih radnika?

Posljedice nedostatka kvalifikovane radne snage vrlo su jasne: kompanije sve teže pronalaze odgovarajuće radnike za slobodne pozicije. Potraga za stručnim kadrom postaje sve složenija i zahtijeva sve više vremena. Sve više kompanija – posebno u uslužnom i industrijskom sektoru – javlja da ne mogu normalno poslovati jer im nedostaje odgovarajućih, kvalifikovanih radnika. Ova kriza radnika značajno je promijenila tržište rada. Prije nekoliko godina još uvijek je bio slučaj da su kompanije između velikog broja kandidata morale birati koga žele zaposliti, no sada se situacija potpuno promijenila: kvalifikovani stručnjaci sada imaju izbor između mnogih otvorenih pozicija. Nikolai Dürhammer, generalni direktor Stepstonea AT & CH, ukratko je objasnio promjenu na tržištu rada: “Kompanije više ne diktiraju uslove, sada to rade zaposlenici.”

Za kompanije to znači da se takmiče sa mnogim drugim kompanijama upravo za te kvalifikovane radnike. Konkurencija za najbolje radnike i dalje se zahuktava, zbog čega se kompanije moraju afirmisati na tržištu kao dobri poslodavci. Employer branding postaje sve važniji u ovom kontekstu, jer samo one firme koje nude radnicima ono što traže mogu ih privući sebi, a to zahtijeva snažno pozicioniranje. Osim toga, postojeći zaposlenici takođe ponovno procjenjuju svoju situaciju. Uočen je i trend velike fluktuacije, koji je podstaknut činjenicom da kvalifikovani radnici poznaju situaciju na tržištu rada i, ako su nezadovoljni radnim uslovima u svojoj sadašnjoj kompaniji, uvjereni su da će bolje uslove pronaći u drugoj firmi.

Novom mjerom Austrija privlači filipinske kvalifikovane radnike

Jedan od načina na koji se Austrija želi suprotstaviti nedostatku kvalifikovanih radnika jeste privlačenjem radnika sa Filipina. U okviru ove mjere, Filipini su postali prva zemlja s kojom je Austrija sklopila Memorandum o razumijevanju o zapošljavanju kvalifikovanih radnika. Sporazum uključuje zapošljavanje i strukovnu obuku radnika sa Filipina, što će ujedno spriječiti i ilegalnu migraciju. Austrijski ministar rada i privrede Martin Kocher time najavljuje još jedan važan korak u pogledu austrijske međunarodne strategije za pronalaženje kvalifikovane radne snage.

Na Filipinima živi pretežno mlado stanovništvo, kvalitetno obrazovano u deficitarnim područjima zdravstva, informatike i inženjerstva, a odlazak svojih građana na rad u inostranstvo podržava i filipinska vlada. Do 2027. godine bi trebalo godišnje pristizati oko 400 Filipinaca. Austrija već ima iskustvo s filipinskom radnom snagom koja se zaposlila putem crveno-bijelo-crvene karte (Rot-Weiß-Rot-Karte), dozvole za boravak i zapošljavanje stranaca trećih zemalja. U Austriji trenutno živi 6.300 državljana Filipina od čega ih je 5.175 u radnom odnosu.

Foto: Freepik