Novi potez Rusije: Zašto Putin raspoređuje taktično nuklearno oružje u Bjelorusiju

Rusija će taktičko nuklearno oružje ovog ljeta preseliti na području svog saveznika Bjelorusije, susjedne zemlje koja već dugo služi kao vojni poligon ruske armije, najavio je ruski predsjednik Vladimir Putin.

Šta to znači?

Sporazum koji su sklopili Moskva i Minsk, o razmještanju ruskog taktičkog nuklearnog oružja u Bjelorusiju, odgovor je na vojnu pomoć Zapada Ukrajini, posebno na slanje tenkovskih granata napravljenih od osiromašenog urana. Činjenica da je o sporazumu javnost obavijestio Putin pokazuje da se radi isključivo o političkoj odluci u kojoj će ruska i bjeloruska vojska biti tek izvršitelji. U svim državama posjednicima nuklearnog oružja ono je pod direktnim i trajnim nadzorom politike. Kodovi za njegovu upotrebu nalaze se kod premijera i predsjednika i niko osim njih ne smije zapovjediti njegovu upotrebu, jer je nuklearno oružje preopasno da bi se stavilo pod nadzor generala.

Zbog toga je Putinova odluka da prisili bjeloruskog predsjednika Aleksandra Lukašenka na prihvat ruskog nuklearnog oružja prije svega politička demonstracija moći usmjerena istovremeno prema bjeloruskoj javnosti i Evropljanima. Na ovaj je način Bjelorusima jasno pokazano ko je glavni u odnosu između Moskve i Minska, piše Index.

S obzirom na to da je rusko taktičko nuklearno oružje već razmješteno u ruskoj baltičkoj enklavi Kalinjingradu, dodatno razmještanje u Bjelorusiju samo će neznatno povećati ruske mogućnosti prvog udara. Tako da s vojnog stajališta takav potez nije odveć važan. No kako ruski politički vrh voli prijetiti nuklearnim oružjem, Putin je povukao jedan od rijetkih političkih poteza koji te prijetnje čini vjerodostojnijim.

Šta kaže Putin?

Dogovor o razmještaju ruskog taktičkog nuklearnog oružja na teritoriju susjedne, de facto vazalne države predsjednik Vladimir Putin obznanio je u subotu u svom televizijskom obraćanju naciji. “U tome nema ništa neobično: Sjedinjene Države rade to već decenijama. Odavno raspoređuju taktičko nuklearno oružje na teritoriju svojih saveznika”, rekao je Putin u razgovoru za rusku televiziju. „Predali smo Bjelorusiji naš dobro poznati i vrlo efikasan sistem “Iskander” koji može nositi (nuklearno oružje). S obukom posade počinjemo 3. aprila, a 1. jula dovršavamo izgradnju posebnog skladišta za taktičko nuklearno oružje na bjeloruskoj teritoriji“, objasnio je ruski predsjednik. Putin je zaprijetio da će posegnuti za istom vrstom streljiva ako ga Kijev dobije. “Rusija, dakako, ima čime uzvratiti. Imamo, bez pretjerivanja, stotine hiljada takvih granata. Zasad se nećemo koristiti njima”, rekao je ruski predsjednik.

Što će SAD ako Rusija upotrijebi taktičko nuklearno oružje?

SAD je kritikovao rusku nuklearnu strategiju, u kojoj bi se taktičko nuklearno oružje moglo koristiti za odvraćanje od širenja rata na NATO. Iako postoji neslaganje među stručnjacima, ruske i američke nuklearne strategije fokusirane su na odvraćanje i stoga uključuju velike osvetničke nuklearne napade u bilo kojoj upotrebi nuklearnog oružja. To znači da bi ruska prijetnja da će upotrijebiti nuklearno oružje kao sredstvo odvraćanja od konvencionalnog rata, prema doktrini nuklearnog ratovanja, mogla dovesti do uzvratnog nuklearnog napada, ako je napad usmjeren na SAD ili NATO.

“Vjerujem da ruska upotreba taktičkog nuklearnog oružja u Ukrajini ne bi postigla nikakav vojni cilj”, nastavlja Nina Srinivasan Rathbun za The Times of Israel. To bi kontaminiralo teritoriju za koju Rusija tvrdi da je dio njezinog istorijskog carstva i možda dovelo kontaminaciju u samu Rusiju. To bi povećalo vjerovatnoću direktne NATO-ove intervencije i uništilo imidž Rusije u svijetu.

I američko Ministarstvo odbrane reagovalo je na najavu ruskog predsjednika o raspoređivanju nuklearnog oružja u susjednu Bjelorusiju. „Vidjeli smo objavu i nastavićemo pratiti ovu situaciju. Ne vidimo bilo kakve naznake da se Rusija sprema upotrijebiti nuklearno oružje. Ostajemo predani kolektivnoj obrani NATO saveza“ – poručili su.

Kako su na ovaj potez reagovali NATO i EU?

NATO i Evropska unija (EU) saopštili su da smatraju neodgovornom odluku Rusije da rasporedi taktičko nuklearno oružje u Bjelorusiju. Portparolka NATO-a Oana Lungescu izjavila je da je ruska retorika opasna i neodgovorna. „NATO je u pripravnosti. Pomno pratimo situaciju. Nismo vidjeli nikakvu promjenu u nuklearnom stavu Rusije koja bi zahtijevala da mi promijenimo naše stajalište“, rekla je. Istakla je da su izjave Rusije o NATO-ovom raspoređivanju nuklearnog oružja pogrešne, naglasivši da se saveznici iz NATO-a pridržavaju međunarodnih obaveza. „Rusija je više puta prekršila obaveze o kontroli naoružanja, suspendujući učešće u novom sporazumu START. Rusija mora odmah da ispoštuje obaveze“, rekla je Lungescu.

Visoki predstavnik EU za vanjske odnose i sigurnosnu politiku Josep Borrell takođe je reagovao na društvenim mrežama na ruske izjave o raspoređivanju taktičkog nuklearnog oružja. „Raspoređivanje ruskog nuklearnog oružja u Bjelorusiji predstavlja neodgovornu eskalaciju tenzija i prijetnju evropskoj sigurnosti. Bjelorusija to još uvijek može zaustaviti. Ovo je njena vlastita odluka. EU je spremna odgovoriti dodatnim mjerama“, istakao je Borrell.

Šta je taktičko nuklearno oružje?

Taktičko nuklearno oružje, koje se ponekad naziva i frontovsko ili nestrateško nuklearno oružje, dizajnirano je za upotrebu na bojnom polju – na primjer, za suzbijanje nadmoćnih konvencionalnih snaga poput velikih formacija pješaštva i oklopa. Ovo je oružje slabije od strateškog nuklearnog oružja poput bojevih glava koje nose interkontinentalne balističke rakete.

Iako se stručnjaci ne slažu oko preciznih definicija taktičkog nuklearnog oružja, niža eksplozivna snaga, mjerena u kilotonama, te vozila za dostavu manjeg dometa često su karakteristike koje ih određuju.

Taktičko nuklearno oružje varira u snazi od jednog do 50 kilotona. Snaga strateškog nuklearnog oružja kreće se od oko 100 kilotona do preko megatona, iako su tokom Hladnog rata razvijene puno jače bojeve glave, objašnjava Indeks.

Poređenja radi, atomska bomba bačena na Hirošimu imala je 15 kilotona, tako da su neka taktička nuklearna oružja sposobna izazvati rasprostranjeno uništenje. Najveća konvencionalna bomba, Majka svih bombi (Mother of All Bombs) ili MOAB, koju je SAD bacio, imala je snagu od 0,011 kilotona. Sistemi isporuke za taktičko nuklearno oružje takođe imaju kraći domet, obično ispod 500 kilometara u poređenju sa strateškim nuklearnim oružjem, koje je obično dizajnirano za prenos preko kontinenata.

Kakav bi efekat imala taktička nuklearna eksplozija?

Zavisi od toga za šta se koristi, gdje i kako. Ubijanje nekoliko stotina ukrajinskih vojnika na ratištu nuklearnim oružjem bi izazvalo gnjev, za razliku od efekta šoka i strahopoštovanja zbog detonacije bojeve glave iznad Crnog ili Barencovog mora, piše RSE.

Otvoreno je pitanje da li bi ubijanje vojnika na ovaj način natjeralo Ukrajince da pristanu na mirovne pregovore. I veoma je otvoreno pitanje da li bi Zapad bio primoran da izvrši pritisak na Kijev da pregovara, ili bi povukao svoju podršku Kijevu. U najmanju ruku, to bi prekršilo tabu upotrebe nuklearnog oružja, tabu koji je na snazi od kada su SAD bombardovale Hirošimu i Nagasaki 1945. Takođe, to bi potencijalno izolovalo Rusiju od njenih mlakih partnera poput Kine, koja je nuklearna sile za sebe.

“Mora se shvatiti da upotreba taktičkog nuklearnog oružja uopšte neće garantovati prekretnicu u nečiju korist”, napisao je Andrej Kortunov, direktor ruskog Savjeta za međunarodne poslove povezanog sa vladom, u članku objavljenom u ruskim dnevnim novinama Kommersant. “Ono što će garantovati jeste rizik od nuklearnog rata punih razmjera, potpune strateške samoće i [za Rusiju] status međunarodnog izgnanika”, napisao je on.

Foto: Freepik