Rusija nakon izbora i smrti Navaljnog: Kako će Putin vladati?

Ukupno peti predsjednički mandat Vladimira Putina nije ni dovođen u pitanje, jer nije imao kredibilnog rivala. Na izborima za predsjednika Rusije učestvovala su još trojica kandidata, ali oni su zapravo njegovi podržavaoci. Izborna računica izgleda ovako: Putin je osvojio 87,28 posto glasova i to uz rekordnu i istorijsku izlaznost koja je iznosila 77,49 posto. Tačnije, na izbore je izašlo ukupno 87.576.075 birača. Nakon što je obznanjeno da je osvojio više od 87 posto glasova poslije trodnevnog glasanja, Putin je izjavio da je ruska demokratija transparentnija od mnogih na Zapadu, te obećao da će učiniti sve da opravda povjerenje svojih građana.

Kandidat Komunističke partije Nikolaj Haritonov osvojio je nešto više od četiri posto glasova, a još dvojica kandidata – Leonid Slucki iz nacionalističke LDPR i Vladislav Davankov iz Novih ljudi još manje od toga.

Putin, koji ima 71 godinu, ostaće na vlasti najmanje do 2030. godine, a Rusijom vlada od 2000. godine – što je najduža vladavina u Kremlju još od sovjetskog diktatora Josifa Staljina.

Na ruske predsjedničke izbore, kao i na objavu “rekordno dobrih rezultata” i proglašenje Vladimira Putina pobjednikom se globalno, a djelimično i u samoj Rusiji, gledalo kao na čistu formalnost. Kako će se sada razvijati situacija u toj zemlji? I šta se desilo sa opozicijom?

Smrt najvećeg Putinovog protivnika

CNN podsjeća da su najžešći Putinovi protivnici umirali posljednjih mjeseci. Naime, nakon što je predvodio neuspjelu pobunu u junu, šef Wagnerovih plaćenika, Jevgenij Prigožin, stradao je dva mjeseca kasnije nakon što se njegov avion srušio dok je putovao iz Moskve u Sankt Petersburg. Kremlj je nakon toga negirao bilo kakvu umiješanost u Prigožinovu smrt.

Takođe, izbori su održani mjesec dana nakon što je Aleksej Navaljni, najstrašniji Putinov protivnik, umro u arktičkoj zatvorskoj koloniji. Naime on je preminuo 16. februara u zatvoru u udaljenoj oblasti blizu Arktika, gdje je bio na izdržavanju dugogodišnje kazne zatvora. Državna zatvorska služba potom je saopštila da je umro od “sindroma iznenadne smrti”. Porodica i pristalice opozicionara optužili su Putina da je odgovoran za njegovu smrt, što je Kremlj takođe odbacio. Čak je i Putin, koji je izbjegavao da spominje ime svog protivnika, nakon održanih izbora prekršio ovu tradiciju:  “Što se tiče gospodina Navaljnog – da, preminuo je. To je uvijek tužan događaj. A bilo je i drugih slučajeva kada su ljudi u zatvorima preminuli “, rekao je on.

Putin je dodao i da mu je nekoliko dana prije smrti Navaljnog rečeno o prijedlogu da ga razmijeni za zatvorenike u zapadnim zemljama. Kako je tada pisao njemački Bild SAD, Rusija i Njemačka razgovarale su o razmjeni zatvorenika, koja bi uključivala da Putin oslobodi i ruskog opozicionara. “Osoba koja je razgovarala sa mnom još nije završila rečenicu kada sam rekao da se slažem. Nažalost, dogodilo se ono što se dogodilo. Bio je samo jedan uslov da ga zamijenimo, a to je da se ne vraća. Ne možete ništa da uradite ovim povodom, to je život”, rekao je Putin.

Šta će biti sa ruskom opozicijom?

Kako navodi Reuters, sada je izazov za pokret Navaljnog da pokaže da ostaje sila bez njega. Dva puta u manje od pet sedmica od njegove smrti, Navaljni je dokazao da još uvijek može izvući ljude na ulice – prvo za njegovu sahranu 1. marta u Moskvi, a zatim za protest na dan izbora gdje su ljudi pozvani da se masovno pojave na biralištima u podne i glasaju protiv Putina ili unište glasačke listiće. Hiljade ljudi je poslušalo poziv u Moskvi i drugim velikim gradovima.

“Dokazali smo sebi i drugima da Putin nije naš predsjednik“, rekla je udovica Julija Navaljni, pozdravljajući one koji su učestvovali nakon što su se pridružili jednom takvom protestu u Berlinu. Međutim, u cijeloj Rusiji, zemlji od 143 miliona ljudi, događaj “Podne protiv Putina” bio je relativno skroman.

“Ljudi su i dalje spremni da prave ove javne simbolične geste, ali je njihov obim veoma ograničen”, rekao je Nigel Gould-Davies, specijalista za Rusiju na Međunarodnom institutu za strateške studije. Akcija je omogućila siguran, legalan način da se “održi plamen živim” za ljude koji su se suprotstavili Putinu i da pokažu jedni drugima da nisu sami, rekao je on.

Sada se Navaljnijev tim priprema za duge staze, dok se Putin sprema da započne svoj peti mandat. U videu na YouTubeu, Julija Navaljni je pozvala ljude da usvoje formulu njenog supruga “15 minuta borbe protiv režima dnevno”. “Svaki dan odvojite barem ovih 15 minuta da napišete par redaka, porazgovarate s nekim, ubijedite nekoga i na kraju pobijedite vlastiti strah. Nemojte odbacivati ​​posao jer ne vodi odmah do rezultata, već budite strpljivi i idite naprijed. Definitivno imam dovoljno strpljenja“, rekla je.

Linija napada Kremlja je već jasna – da se iskoristi činjenica da je Navaljnijeva supruga izvan Rusije kao dokaz da nije u kontaktu. Prokremljanski mediji su je takođe podvrgli klevetanju zbog njenog izgleda i postupaka nakon smrti njenog muža. Putinov portparol Dmitrij Peskov rekao je novinarima da je ona primjer osoba koji gube ruske korijene i “prestaju da osjećaju puls svoje zemlje”.

Ivan Fomin, analitičar Centra za analizu evropske politike, rekao je da je važno da se opozicija izvan Rusije poveže s “novonastalim liderima mišljenja” unutar zemlje – na primjer sa sve glasnijim grupama žena i majki koje traže povratak mobilisanih vojnika sa prvih linija rata u Ukrajini. On smatra da bi opozicija trebala da izbjegne da bude “izolovana u svom balonu u egzilu” i da održava veze sa ljudima koji su još u Rusiji.

Bivši Navaljnijev pomoćnik Leonid Volkov rekao je da pokret pokušava da izbjegne da postane kao “emigrantska organizacija” i da ostaje fokusiran na domaću agendu, a ne na pitanja s kojima se suočavaju Rusi u inostranstvu, poput poteškoća s otvaranjem bankovnih računa na Zapadu.

Stabilizacija Putinovog režima

“Proglašenih 87 posto osvojenih glasova daje potvrdu režimu i sve autoritarnijem kursu Vladimira Putina. Rezultat izbora u Rusiji ne odražava volju birača, već volju režima”, kaže za DW Regina Heller, referentica Instituta za istraživanje mira i sigurnosne politike na Univerzitetu u Hamburgu, komentarišuću nedavno održane izbore u Rusiji. To je u konačnici “slobodan prolaz za režim, za Putinovu politiku i njegove postupke u Ukrajini.”

Ekspert za istočnu Evropu Hans-Henning Schröder smatra da je Putinov režim u posljednje vrijeme stabilizovao vlast. Putin i njegov režim su prošle godine zapali u krizu – zbog pobune oligarha Jevgenija Prigožina, vođe Wagnerove grupe – privatne vojske u službi ruske države. On je kasnije stradao u avionskoj nesreći. Kremlj je na te događaje odgovorio povećanom javnom aktivnošću Putina, koja bi trebala prenijeti poruku “da on ima situaciju pod kontrolom”.

Stručnjaci smatraju da režim i dalje opstaje zahvaljujući faktorima kao što su stabilno ekonomsko stanje i ublažavanje negativnih posljedica zapadnih sankcija, analizira DW. Tome treba pridodati masovnu represiju prema protivnicima ruskog rata protiv Ukrajine. Sve to omogućava Kremlju da nastavi kao nakon izbora kao i dosad. “Već sada možemo vidjeti da će Putin nastaviti s ratnim kursom, da će i dalje voditi rat nesmanjenom žestinom a možda će ga čak pustiti da još više eskalira”, kaže Regina Heller.

Povećanje poreza za finansiranje rata?

Stručnjaci očekuju povećanje poreza u Rusiji, posebno s obzirom na to da je i sam Putin, još prije izbora, u govoru pred ruskim parlamentom pozvao rusku vladu da izradi promjene poreskog zakonodavstva. Rat ima svoju cijenu, ističe Hans-Henning Schröder.

“Vladi treba novac, treba više prihoda i to se može postići samo povećanim porezima. A taj povećani porezni prihod trebao bi naravno uglavnom ići za rat”, kaže Gerhard Mangott, profesor političkih nauka na Univerzitetu u Innsbrucku, specijalizovan za međunarodne odnose i sigurnosna istraživanja postsocijalističkog prostora.

Dalja mobilizacija u Rusiji?

U međuvremenu, u Rusiji se u širim krugovima stanovništva računa sa novom mobilizacijom. Mnogima se ona čini vrlo realnom, jer Putin ne smanjuje svoju vojnu retoriku, smatra Regina Heller. “Vidimo da zapadna podrška Ukrajini nije tako jaka kao što bi trebala biti”, kaže ona i naglašava kako bi to iz perspektive Kremlja, a u kontekstu rata, moglo biti povoljno vrijeme da se ponovno pokuša promijeniti ravnoteža snaga u korist Rusije. S druge strane, mobilizacija bi mogla biti opasna, jer u ruskom stanovništvu vlada veliki umor od rata, kaže Heller. Iz tog razloga ali i pozivajući se na rezultate anketa Gerhard Mangott smatra manje vjerovatnim da će doći do ponovne masovne mobilizacije.

Odluka o tome hoće li u skorijoj budućnosti biti mobilizacije ili ne, prema mišljenju Hans-Henning Schrödera, ovisi o tome šta Rusi planiraju u narednim mjesecima u Ukrajini. “Žele li izvesti ofanzivu i zaista poraziti Ukrajinu, za to bi trebali značajno povećati svoje vojne snage, ne samo da bi postigli vojnu pobjedu, već i da bi zemlju doveli pod kontrolu”, objašnjava stručnjak i dodaje: “Moj utisak je da je barem do izbora u SAD-u cilj održati prednost i generalno stvoriti utisak da je Rusija na putu prema pobjedi – kako unutar tako i van zemlje.” Ako Joe Biden bude smijenjen, a Donald Trump izabran za predsjednika SAD-a, situacija bi se znatno promijenila i za Ukrajinu bila znatno lošija. Tada bi, prema riječima Schrödera, mobilizacija u Rusiji vjerovatno bila nepotrebna.

Sergej Medvedev, ruski istoričar, za Radio Slobodna Evropa naglasio je da Putinu nije potrebna opšta mobilizacija. „On ima stalne zalihe vojnika iz… trećih zemalja, arapskog svijeta, Sjeverne Koreje, južne Azije poput Indije i Nepala. Takođe, u mnogim besperspektivnim regionima Rusije, ljudi i dalje staju u redove da bi sklopili vojni ugovor. Dakle, on još uvijek ima zalihe. Ali i kad bi morao da raspiše veću mobilizaciju, mislim da bi Rusija to izdržala. Ne vidim način na koji bi ljudi mogli da masovnije protestuju. Ponekad vidimo proteste žena mobilisanog osoblja. Međutim, i one su prilično ućutkane i ne mijenjaju javno mnijenje jer je javnost toliko demobilisana i ravnodušna prema ratu, smrti, stradanjima. Stoga bi ruskom društvu zaista bila potrebna velika socijalna katastrofa da na neki način promijeni taj trend. Ne mislim da bi dalja mobilizacija od 100, 200, 300 hiljada ljudi u Rusiji mogla nešto da promijeni, čak i ako dopre do stanovništva Moskve i studenata“, smatra Medvedev.

Restrukturisanje na vrhu?

Uprkos tome, stručnjaci ne očekuju značajne promjene unutar ruskog vođstva. “Trenutno ne vidim velike slabosti”, kaže Schröder. Premijer Mihail Mišustin, s gledišta Kremlja, dobro obavlja svoj posao. Centralna banka i finansijski stručnjaci stabilizovali su situaciju u Rusiji nakon očigledno podcijenjenih reakcija EU i SAD-a na napad na Ukrajinu, a inflacija je takođe pod kontrolom. Takođe, strategija prelaska cijele ekonomije s Evrope na Aziju je funkcionisala. Stoga Putin ne vidi razlog za intervenciju, kaže Schröder za DW.

Regina Heller ističe da je ruski predsjednik najavio u svom govoru o stanju nacije da Rusija treba novu elitu, koja je lojalna kada se radi o ratu. Prema mišljenju stručnjaka, moglo bi se raditi o “crvenim prinčevima”, odnosno djeci Putinovih saradnika koje poznaje već dugo vremena i koji su mu u potpunosti odani. Heller smatra da je restrukturisanje unutar vladajuće elite s dugoročnim posljedicama vjerovatno – s ciljem pripreme kontrolisanog prelaza vlasti i moći i nakon Putina, kako bi se osigurao kontinuitet njegovog sistema.

Kritike na ruske predsjedničke izbore

Portparol Vijeća za nacionalnu sigurnost američke Bijele kuće kazao je da “izbori očito nisu slobodni ni pošteni, s obzirom na to da je Putin zatvorio svoje političke protivnike i spriječio druge da se kandiduju protiv njega”.

Ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenski rekao je da je “ruski diktator” simulirao još jedne izbore. “Svima u svijetu je jasno da je taj lik, kao što se to već često događalo u prošlosti, jednostavno bolestan za vlašću i čini sve kako bi zauvijek vladao… Nema legitimiteta u ovoj imitaciji izbora i ne može ga biti. Ovoj osobi treba suditi u Haagu. Moramo osigurati sve da se to dogodi”, rekao je Zelenski, prenosi Reuters.

Njemačko ministarstvo vanjskih poslova je na platformi X objavilo da nikoga ne mogu iznenaditi rezultati ruskih pseudoizbora. “Putinova vladavina je autoritarna, on se oslanja na cenzuru, represiju i nasilje. ‘Izbori’ na okupiranim teritorijima Ukrajine su ništavni i još jedno kršenje međunarodnog prava.”

Ministarstvo vanjskih poslova Francuske je saopštilo da u Rusiji “nisu ispunjeni uslovi za slobodne, pluralističke i demokratske izbore”. Trodnevno glasanje je, navodi, održano usred “sve veće represije nad civilnim društvom i svim oblicima protivljenja režimu”.

Latvijski ministar vanjskih poslova Krisjanis Karins rekao je da čelnici Evropske unije moraju razmišljati “izvan okvira” kako bi pronašli nove načine za povećanje vojne pomoći Ukrajini. Upozorio je da “Rusija neće stati, te da zbog toga mora biti zaustavljena”.

Organizacija za ljudska prava Amnesty International pozvala je Rusiju da prestane s kršenjima prava na Krimu i drugim okupiranim dijelovima Ukrajine. “Rusija mora odmah prestati s kršenjima međunarodnog humanitarnog prava i međunarodnog zakona o ljudskim pravima, na svim ukrajinskim teritorijima koje je okupirala”, naveo je Amnesty International u saopštenju.

Čestitka Kine

Predsjednik Kine Xi Jinping čestitao je Vladimiru Putinu ponovni izbor za predsjednika Rusije, prenijeli su kineski državni mediji. “Uvjereni smo da će kinesko-ruski odnosi nastaviti napredovati”, rekao je portparol Ministarstva vanjskih poslova Kine Lin Jian, ističući da se ove godine obilježava 75. godišnjica uspostave diplomatskih odnosa između Rusije i Kine.

S druge strane, Putin je nakon završetka predsjedničkih izbora rekao da su “odnosi između Rusije i Kine stabilizirajući faktor u evroazijskom regionu”. “Najvažnije je poklapanje državnih interesa. To stvara veoma dobar ton za rješavanje zajedničkih problema u oblasti međunarodnih odnosa”, rekao je predsjednik Rusije, prenosi AlJazeera.

Medvedev: Rusija prelazi iz autoritarne u totalitarnu državu

Ruski istoričar Medvedev naglašava da ishod ovih izbora pokazuje da je Rusija konačno napravila tranzit iz autoritarne u totalitarnu državu jer podrška Putinu sa takvim brojkama blizu 90 posto, podsjeća na primjere kao što su Bjelorusija, Sjeverna Koreja, Čečenija, Turkmenistan.

„Mislim da bi Putin čak mogao da priušti i više od 90 posto glasova, jer to je bio referendum i bilo mu je potrebno uvjerljivo iskazivanje moći, dominacije, podrške ratu i njegovom kursu. On još uživa tu podršku. Čak i da su to bili potpuno slobodni i otvoreni izbori, mislim da bi Putin pobijedio. Ali to je bila simbolička vježba za diktatore. Oni žele da pokažu da im je narod naklonjen i da ih voli. Stoga mislim da je to zaista znak kasne diktature, kojoj je potreban tako veliki javni spektakl. Smatram da ovi izbori neće mnogo promijeniti, jer Putin već sve drži poprilično u svojim rukama: rat, elite, takozvanu opoziciju, nepostojeću opoziciju, stanovništvo, odnose sa Zapadom. Dakle, to je bila samo ritualna vježba kao što bi Komunističkoj partiji u Sovjetskom Savezu bio potreban partijski kongres ili takozvani izbori. S vremena na vrijeme mora se proći kroz ovu rutinu, ali to ne mijenja politiku“, pojašnjava Medvedev za Slobodnu Evropu.

On je naglasio da treba prestati razmišljati o periodu poslije Putina, jer on može ostati na vlasti još čak 20 godina. „On je fizički veoma vitalan, veoma je aktivan, nema loše životne navike, bavi se sportom, pliva dva sata dnevno, pa zašto ne bi ostao na vlasti, recimo, do 2040. i dalje?“, pita se Medvedev, dodajući da do promjene u Rusiji može doći ako bi došlo do svjetskog rata u kome bi Rusija bila totalno poražena i njena elita uništena, a zemlja podijeljena na više dijelova. „Ne znam koja bi sila na svijetu mogla da uništi rusko carstvo, tako da više ne zavisimo od toga da li Rusijom vladaju “dobri” ili “loši momci”, već dobre institucije, da postoji odgovorna vlada koja poštuje vladavinu zakona, istinski federalizam, kontrola FSB-ja. Sve to je potrebno Rusiji, ne samo novi lider,“ zaključuje Medvedev.

Foto: Freepik