Šta stoji iza ponovnog poskupljenja cijene nafte
Cijene nafte na svjetskom tržištu ponovo su u porastu i dostigle su najveći iznos za gotovo godinu dana. U Londonu je cijena sirove nafte “brent” iz Sjevernog mora veća za 4,91 dolar ili 6,2 posto i sada je 84,80 dolara po barelu. U Njujorku je cijena svijetle sirove nafte porasla za 4,60 dolara ili 6,1 posto i iznosi 80,27 dolara po barelu.
Zašto je došlo do povećanja cijene nafte?
Organizacija zemalja izvoznica nafte (OPEC) i njezini saveznici objavili su da će smanjiti proizvodnju za još 1.16 miliona barela dnevno nakon pada cijena pod pritiskom strahovanja od bankovne krize. Time bi OPEC+ od maja do kraja godine smanjivao proizvodnju za 3.66 miliona barela dnevno, prema izračunima Reutersa, što odgovara 3.7 posto svjetske potražnje. Kao reakcija na ovu objavu OPEC-a, cijena nafte je skočila. Odluka OPEC-a zatekla je analitičare koji su očekivali da će grupa potvrditi plan iz oktobra o smanjenju proizvodnje za dva miliona barela dnevno do kraja 2023.
Saudijska Arabija, najveći OPEC-ov proizvođač, planira smanjiti proizvodnju za 500.000 barela dnevno kako bi poduprla stabilnost naftnog tržišta, izvijestilo je ministarstvo energetike. Irak planira smanjiti proizvodnju za 211.000 barela dnevno, prema službenom saopštenju. Ujedinjeni Arapski Emirati izbacivaće na tržište 144.000 barela dnevno manje nego do sada, a Kuvajt 128.000 barela. Oman je odlučio iz tržišta isključiti 40.000 barela dnevno, a Alžir 48.000 barela. I Kazahstan smanjuje proizvodnju, za 78.000 barela dnevno.
Šta kažu stručnjaci?
Analitičari smatraju da su upravo problemi u bankovnom sektoru potaknuli OPEC+ da ponovo interveniše u proizvodnju. Oni procjenjuju da bi se cijena barela u Londonu do kraja godine mogla popeti na oko 100 dolara. Američka investicijska banka Goldman Sachs sada očekuje da će do kraja godine dosegnuti 95 dolara i 100 dolara do kraja 2024.
“Iz vrlo šturih izjava ne može se jasno razabrati… motiv smanjenja (snabdijevanja)”, ističe Callum Macpherson iz Investeca. “Možda je motiv strah da bi se oscilacije kakvima smo nedavno svjedočili na tržištima kapitala mogle preliti i na cijene nafte, a možda percepcija članica (OPEC+) da je fizičko tržište slabo, što se ne vidi na širem tržištu”, nagađa Macpherson.
“Svjedočimo prilagodljivom i agilnom OPEC+ koji može i želi preduhitriti zbivanja. Nedavna tržišna previranja i pad cijene barela na 70 dolara vjerovatno su ih pomalo zastrašili”, rekao je Bjarne Schieldrop iz SEB-a. “Tako nešto neće tolerisati”, zaključuje je Schieldrop, nagađajući da je grupu vjerovatno zabrinulo podizanje kamatnih stopa u zapadnim zemljama i situacija u globalnom bankovnom sistemu.
Odluka signalizuje da je OPEC+ spreman preduzeti mjere kako bi otklonio prijetnju koju donose mogući ekonomski problemi, dodaje Jorge Leon iz Rystad Energyja. “Smanjenje možda signalizuje ocjenu OPEC+ da se na tržištu pojavilo dovoljno pokazatelja recesije… pa će do kraja godine još više smanjiti snabdijevanje, što bi moglo gurnuti cijenu barela iznad 100 dolara”, komentarisao je Leon.
Yael Selfin, glavna ekonomistica KPMG-a, upozorila je da bi skok cijena nafte mogao otežati bitku za smanjenje inflacije. Međutim, rekla je da rastuće cijene nafte neće nužno dovesti do većih računa za električnu energiju domaćinstava. “Ograničenje cijena energije, od kojeg domaćinstva imaju koristi, već je određeno na osnovu ranijih tržišnih očekivanja. Osim toga, kada pogledate potrošnju energije u domaćinstvima, ona se više oslanjaju na plin nego na naftu”, rekla je Selfin.
Nathan Piper, nezavisni naftni analitičar, rekao je za BBC da se potez OPEC+-a čini kao pokušaj da se cijena nafte zadrži iznad 80 dolara po barelu, s obzirom na to da bi potražnja mogla biti pogođena slabljenjem globalne privrede, a sankcije su imale “limitiran uticaj” na ograničavanje snabdijevanja ruskom naftom.
Šta se događa s ruskom naftom?
Potpredsjednik ruske vlade Aleksandar Novak kazao je da će Moskva produžiti planirano smanjenje proizvodnje za 500.000 barela dnevno do kraja godine. Moskva je odluku donijela još u februaru, nakon što je Zapad uveo cjenovni limit na njenu naftu.
G7 i njegovi saveznici, uključujući EU, ograničili su cijenu ruskih barela na 60 dolara kako bi Moskvi ograničili finansijske kapacitete za finansiranje invazije na Ukrajinu. Osiguravateljima i prevoznicima zaprijetili su sankcijama budu li servisirali skuplju rusku naftu.
Foto: Freepik
