TEMA: Ekološki ožiljci kao posljedica rata u Ukrajini
Ruska invazija ostavlja toksični trag na ukrajinskom tlu, zagađuje usjeve i predstavlja ozbiljan dugoročni rizik za ljudsko zdravlje. UN-ov Program za okolinu (UNEP) i partneri, koji su pratili sukobe u Ukrajini, ukazuju na otrovno naslijeđe za generacije koje dolaze.
Kakvu štetu je rat do sada nanio?
Satelitske slike uhvatile su stotine kratera napravljenih od topničkih granata i rupa širokih 40 metara koje su napravljene od strane bomba u poljima oko sela Dovhenke, u istočnoj Ukrajini. To je samo jedno mjesto na kojem je ruska invazija ostavila ožiljke. I dok rat nastavlja nanositi razorne žrtve ljudima zahvaćenim borbama, sukob ostavlja i daleko manje očito, otrovno naslijeđe na samoj zemlji, piše BBC. Među izranjavanim krajolikom i izgorjelim zgradama Dovhenkea, teški metali, gorivo i hemijski ostaci od streljiva i projektila prodrli su u tlo. Napadi širom Ukrajine već su rezultirali uništenjem hemijskih fabrika ili skladišta otpada, što dovodi do niza pitanja zagađenja. Najnovije brojke koje je u januaru usporedio UNEP procjenjuju da je 618 industrijskih ili kritičnih infrastrukturnih lokacija oštećeno ili uništeno u godini dana od početka rata. UNEP smatra da su to konzervativne procjene koje su indikativne, ali daleko od konačnih. Očekuje se da će stvarne brojke biti znatno veće. Iako još nije poznat puni opseg kontaminacije tla u Ukrajini, postoji zabrinutost da će sukob uzrokovati dugotrajnu štetu poljoprivrednoj produktivnosti zemlje. Ukrajina je jedan od najvažnijih svjetskih proizvođača i izvoznika žitarica i uljarica, uključujući kukuruz, pšenicu, ječam i suncokretovo ulje. Rasprostranjeno onečišćenje uzrokovano sukobom takođe prijeti divljim životinjama i zdravlju zajednica, koje su u opasnosti da jedu kontaminirane usjeve.
Šta kažu ukrajinske vlasti?
Sukob je uništio ogromne dijelove poljoprivrednog zemljišta, spalio šume i uništio nacionalne parkove. Oštećenje industrijskih postrojenja uzrokovalo je veliko onečišćenje vazduha, vode i zemljišta, izlažući stanovnike otrovnim hemikalijama i kontaminiranoj vodi. „Ukupan broj slučajeva ekološke štete premašuje 2.300“, rekao je ukrajinski ministar zaštite okoliša Ruslan Strilets za POLITICO u februaru ove godine. Njegovo Ministarstvo procjenjuje ukupne troškove na 48,33 milijarde eura. Od ukupnog broja dokumentovanih slučajeva, 1.078 je već predano agencijama za provođenje zakona, prema Striletsu, u sklopu nastojanja da se Moskva pred sudom pozove na odgovornost za štetu okolišu.
U martu ove godine ukrajinsko Ministarstvo zaštite okoliša procijenilo je da je sukob uzrokovao emisiju 33 milione tona stakleničkih plinova, 14000 požara povezanih sa sukobima ispustilo milione tona ugljika u vazduh, te da je oko 570 izlijevanja otrovnih tvari povezano sa napadima na industrijske objekte.
Šta kažu stručnjaci?
Najmanje 10,5 miliona hektara poljoprivrednog zemljišta u Ukrajini navodno je zagađeno hemikalijama. Kad se one nađu u vodi ili tlu, prije ili kasnije doći će do čovjeka preko biljaka, životinja ili vode za piće, pretpostavljaju toksikolozi. Pouzdano znanje o tome kako se te tvari ponašaju u tlu i kakav uticaj imaju na ljudsko zdravlje još uvijek nedostaje na mnogim mjestima. Ukrajinski ekolozi, za neprofitnu organizaciju Mongabay, naglasili su da bioraznolikost takođe trpi velike udarce. Ukrajina je odgovorna za neke zaštićene vrste u Evropi, koje se trenutno nalaze samo u ukrajinskoj stepskoj zoni: „To uključuje vrste poput srednjeevropske velike droplje, najteže ptice letačice na svijetu, pješčanog slijepog krtnjaka i mramornog tvora, koji je toliko omiljen da mu je u čast napravljen poseban novčić. Očuvanje ovih vrsta ovisi o Ukrajini. Nažalost, one su endemične u područjima gdje se vode vojne akcije, pa je moguće da ih nakon rata više neće biti“, napisali su ukrajinski zoologist Oleksii Vasyliuk i ekolog Dr. Yuliia Spinova za Mongabay.
Kakve posljedice može ostaviti ratno streljivo?
“Iz istraživanja provedenog na štakorima i miševima znamo da je TNT vrlo otrovan”, kaže profesor Edmund Maser, direktor Instituta za toksikologiju pri Sveučilišnoj bolnici u Kielu za DW. Toksikolozi su primijetili takođe u moru da TNT koji se oslobađa iz bačenog streljiva šteti životinjama u tom području: “TNT oštećuje reprodukciju, rast i razvoj morskih organizama”, kaže Maser. “Takođe znamo iz studija na životinjama da su TNT i drugi eksplozivi kancerogeni.” To se odnosi i na neke teške metale kao što su arsen i kadmij, koji su takođe kancerogeni. „Teški metali kao što je živa uglavnom se nalaze u detonatorima, gdje u obliku živinog fulminata osiguravaju bržu detonaciju eksploziva kao što je TNT”, objašnjava Maser. Živa je takođe jedan od teških metala i uzrokuje oštećenje živčanih ćelija, a sličan učinak može imati i olovo. Kateryna Smirnova s Instituta za znanost o tlu i agrokemiju Sokolovskyi Nacionalne akademije znanosti Ukrajine, jedne od vodećih znanstvenih institucija za znanost o tlu i zaštitu tla u Ukrajini, kaže da su uzorci tla iz regije Harkiv već pokazali da povećanu koncentraciju kancerogenih teških metala kao što su olovo i kadmij. Međutim, kemikalije ne moraju nužno ostati u tlu. TNT se, na primjer, može raznositi i širiti vjetrom, kaže Maser. Da te tvari dospiju dublje u tlu brine se kiša. “Tvari tada mogu naći put do površinskih voda, zagađujući potoke, rijeke i jezera”, objašnjava toksikolog. Na temelju svog istraživanja provedenog u Sjevernom i Baltičkom moru, Maser pretpostavlja da se kemikalije nakupljaju duž hranidbenog lanca. “Strahujemo da su ljudi kao krajnji potrošači u opasnosti ako jedu takvu kontaminiranu ribu.” Ili kiša pada i tvari dospijevaju u podzemne vode. Tada je pitka voda ugrožena, kaže Maser.
Šta dalje kada rat prestane?
Kada smrtonosne eksplozije raketnih i bombaških napada prestanu – oružje ni tada neće prestati crpiti svoj razorni potencijal. Naime, granate, mine i drugi eksplozivni projektili uništavaju zgrade i oslobađaju azbest. Oni pogađaju rafinerije – nafta i kemikalije cure u zemlju i vodu, a ratno streljivo sadrži otrovne hemikalije. Čak i kada bi rat u Ukrajini danas završio, ti otrovni teški metali i eksplozivni materijali bi ostali u tlu – s neizvjesnim posljedicama za ljude, životinje i prirodu, pojašnjava DW.
Foto: Freepik
