TEMA: Ko je digao u vazduh branu u Ukrajini i kakve će posljedice osjetiti regija

Ogromna brana iz sovjetske ere Kahovka, koja se nalazi u dijelu južne Ukrajine koji je pod kontrolom Rusije, dignuta je u utorak u vazduh, poplavivši okolna područja. Video snimci na društvenim mrežama prikazuju niz intenzivnih eksplozija oko brane Kahovka.

Zašto je brana Nova Kahovka toliko važna?

Brana Nova Kahovka prelazi preko ogromne ukrajinske rijeke Dnjepar, zadržavajući iza sebe veliki rezervoar vode. Sama brana visoka je 30 metara i široka stotine metara. Izgrađena je 1956. godine kao dio hidroelektrane Nova Kahovka.

Veliki rezervoar drži otprilike isti volumen vode kao Veliko slano jezero u Uti. Pucanje brane moglo bi poslati zid vode koji bi poplavio naselja ispod nje, uključujući Herson, koji su ukrajinske snage oslobodile krajem 2022. godine.

Voda iz rezervoara snadbijeva Krimsko poluostrvo na jugu – koji je Rusija anektirala 2014. godine – kao i nuklearnu elektranu Zaporižja – najveću u Evropi – na sjeveru.

Uništenje brane dodatno pogoršati trenutne energetske probleme Ukrajine, nakon što je Rusija ranije ove godine sedmicama ciljala ključnu energetsku infrastrukturu. Takođe bi uništilo sistem kanala koji navodnjava veliki dio južne Ukrajine, uključujući Krim.

Šta kažu Ukrajinci?

Ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenski na Twitteru je objavio snimku razorene brane Nova Kahovka, pri čemu je ruske snage u Ukrajini nazvao “teroristima”.

“Rusi teroristi. Uništenje brane na hidroelektrani Kahovka samo potvrđuje cijelom svijetu da moraju biti izbačeni iz svakog kutka ukrajinske teritorije. Ne treba im ostaviti ni jedan jedini metar, jer će svaki metar iskoristiti za teror”, objavio je Zelenski.

Ukrajinski ministar vanjskih poslova Dmitro Kuleba na društvenim mrežama komentarisao je uništenje brane Nova Kahovka, koje je nazvao “najvećom tehnološkom katastrofom u Evropi u više decenija”.

“Rusija je uništila branu Kahovka i tako Evuropi nanijela vjerojatno najveću tehnološku katastrofu u više decenija. Ugrožene su hiljade civila. Ovo je težak ratni zločin. Jedini način da zaustavimo Rusiju, najvećeg terorista 21. vijeka, taj je da je potpuno izbacimo iz Ukrajine”, objavio je ukrajinski šef diplomatije.

Šta kažu u EU?

Evropska unija je osudila uništenje brane Nova Kahovka, koje je nazvala “užasnom i barbarskom” eskalacijom ruske agresije protiv Ukrajine.

Govoreći na press konferenciji održanoj u Bruxellesu, glasnogovornik Evropske Komisije Peter Stano je rekao: “Ovo je novi znak eskalacije”.

“Ovo podiže užasnu i barbarsku prirodu ruske agresije protiv Ukrajine na nivo kakav još nije viđena”, rekao je glasnogovornik Evropske komisije.

Charles Michel, predsjednik Evropskog vijeća, na Twitteru je komentarisao uništenje brana Nova Kahovka.

“Šokiran sam napadom bez presedana na branu Nova Kahovka. Uništenje civilne infrastrukture je očit razni zločin. Rusija i njeni saveznici moraju odgovarati”, objavio je Michel nakon sinoćnjeg uništenja brane Nova Kahovka, zbog koje je Ukrajina naredila evakuaciju desetaka naselja uz rijeku Dnjepar u južnoj regiji Herson.

Kako su odgovorili Rusi?

Kremlj je u prvoj reakciji na uništenje brane Nova Kahovka optužio Ukrajinu za sabotažu. Brana se, podsjetimo, nalazila u dijelu Ukrajine pod ruskom kontrolom, a Kremlj tvrdi da su Ukrajinci sabotirali branu kako bi skrenuli pažnju s navodno “posustale” protuofanzive protiv ruskih snaga.

Dmitrij Peskov, glasnogovornik Kremlja, rekao je novinarima: “Možemo nedvosmisleno reći da govorimo o namjernom sabotiranju s ukrajinske strane.”

Član Putinove stranke Jedinstvena Rusija priznao je da je današnje probijanje brane u Ukrajini ratni zločin, ali je zanijekao da je zemlja umiješana. Evgenij Popov, političar u ruskom parlamentu, rekao je za BBC da će Ukrajina “profitirati” od štete na brani i da Rusija evakuiše 22.000 ljudi iz tog područja.

Upitan bi li prihvatio da je Rusija, ako se dokaže da stoji iza napada, počinila ratni zločin, rekao je: “Siguran sam da je ovaj ratni zločin počinio ukrajinski režim, Zelenski. Naravno, ukrajinski režim će biti procesuiran za ovaj ratni zločin.”

Kakvo je stanje sada?

Više od 17.000 ljudi evakuisano je iz poplavljenih područja rekao je ukrajinski glavni tužitelj Andrij Kostin. “Više od 40.000 ljudi je u opasnosti od poplava.”

Kostin je rekao da bi trebalo evakuisati još 25.000 ljudi na strani rijeke Dnjepar koju su okupirali Rusi.

U vodi koja se izlijeva iz brane Nova Kahovka plutaju mine, upozorila je ukrajinska državna hitna služba. “Ni u kojem slučaju ne približavajte se eksplozivnim predmetima i ne dirajte ih”, poručili su iz službe.

Vijeća za nacionalnu sigurnost i odbranu (NSDC) Ukrajine objavilo je još uznemirujućih podataka.

“Najmanje 150 tona motornog ulja dospjelo je u rijeku Dnjepar, a postoji opasnost od daljnjeg isticanja više od 300 tona”, navodi se u saopštenju te dodaje da je “80 naselja u zoni poplave”.

Nivo vode u gradu neposredno uz probijenu branu mogao bi porasti do 12 metara, rekao je u utorak proruski gradonačelnik Vladimir Leontjev, u izjavi objavljenoj na Telegramu. Vlasti su saopštile kako se očekuje da će nivo vode u gradu rasti sljedeća 72 sata.

Je li ovo najgora katstrofa od Černobila?

Ukrajinski naučnici čekaju da se voda spusti prije nego što u potpunosti procijene uticaj uništenja brane Kahovka na okolinu, ali jedan bivši ministar upozorio je da bi ono moglo izazvati najgoru ekološku katastrofu od nuklearne katastrofe u Černobilu.

Analitičari su za Guardian rekli da će razmjere štete ovisiti o količini ispuštene vode i obimu oštećenja brane, a oboje još uvijek nije poznato. U najmanju ruku uništenje brane je prisililo na evakuaciju hiljade ljudi, poplavilo parkove i ugrozilo snadbijevanje vodom milione ljudi. U najgorem slučaju moglo bi doći do dugoročne opasnosti za najveću evropsku nuklearnu elektranu Zaporižja.

Međunarodna agencija za energiju objavila je na Twitteru da njeni stručnjaci u Zaporižji, koja se nalazi 160 kilometara uzvodno od brane, pomno prate situaciju. Rekli su da ne postoji neposredni nuklearni sigurnosni rizik jer su rashladni bazeni već puni. To bi se moglo promijeniti ako se akumulacija iza brane značajno isprazni, što bi otežalo dopunjavanje rashladnog sistema i rad generatora.

Bivši ministar ekologije Ostap Semerak rekao je za Guardian da je po njegovom mišljenju ovo velika prijetnja i da bi se u narednim danima i tjednima mogle pojaviti druge opasnosti jer poplavne vode gutaju gradove, benzinske pumpe i farme, postaju kontaminirane agrohemikalijama i naftnim derivatima, a zatim otiču u Crno more.

“Ovo će imati utjecaja na Rumuniju, Gruziju, Tursku i Bugarsku. To će biti štetno za cijelu regiju”, rekao je. “Naša vlada je objavila da je ovo najveća ekološka katastrofa u Evropi u posljednjih 10 godina, a ja mislim da bi mogla biti najgora u Ukrajini od Černobila 1986.”, dodao je.

Očekuju se masovni pomori riba, mekušaca i drugih vodenih vrsta, rašireno narušavanje staništa i negativni uticaji na ekološki važne nacionalne parkove. Osim toga, kaže da će se mine pomaknuti i prekriti muljem, što će otežati lociranje.

Foto: Freepik