TEMA: Macronova penziona reforma – Spas penzionog sistema ili Pirova pobjeda?

Francuska vlada odlučila je posegnuti za posebnim ustavnim postupkom kako bi bez glasanja u parlamentu progurala spornu penzionu reformu. Ovaj manevar francuskog predsjednika Emmanuela Macrona, kojim je zaobišao Narodnu skupštinu, izazvao je burne proteste i reakcije opozicije.

O kakvoj reformi je riječ?

Macron penzionom reformom predlaže podizanje starosne granice za odlazak u penziju sa 62 na 64 godine do 2030. godine. Sudbina prijedloga zakona bila je u rukama oko 60 zastupnika iz opozicione stranke Republikanci, no desetine njih su se odlučno protivili reformama. Objava premijerke Elisabeth Borne u četvrtak u parlamentu da će vlada iskoristiti posebni ustavni postupak da bi penziona reforma prošla u parlamentu bez glasanja opozicija je popratila galamom, zvižducima i sloganima protiv reforme. „Ne možemo rizikovati propast nakon 175 sati parlamentarne rasprave“, rekla je francuska premijerka Elisabeth Borne. Ona je naglasila i da je ova reforma nužna, jer se „ne možemo kockati sa budućnošću naših penzija“.

Vlada je, naime, ocijenila, da uprkos potvrđenim glasovima konzervativnih zastupnika neće imati većinu u donjem domu. Zato je Macron ovaj put odlučio ići na sigurno. Iako je u srijedu naveče rekao da će dopustiti donjem domu parlamenta da glasa o tekstu, nakon kriznih razgovora u četvrtak, promijenio je mišljenje. Predsjednik Macron je navodno rekao ministrima na kriznom sastanku u Elizejskoj palati da su finansijski rizici preveliki da se reforma ne usvoji, piše Telegraph.

Manevar francuskog predsjednika Emmanuela Macrona kojim je zaobišao Narodnu skupštinu kako bi progurao omraženu penzionu reformu bez glasanja u donjem domu parlamenta mogao bi osigurati reformu za koju tvrdi da je prijeko potrebna za spas penzionog sistema, ali bi se mogao pokazati i kao Pirova pobjeda, prenosi Hina.

Kako je reagovala javnost?

Naizgled bezazlena promjena, za koju Macronov tabor govori da je ključna kako bi se izbjegao kolaps sistema, izazvala je masovnu reakciju javnosti. Francuska policija uhapsila je 217 ljudi tokom protesta koji su održani u četvrtak naveče u Parizu protiv kontroverzne penzione reforme. Prema medijskim izvještajima, interventna policija upotrijebila je vodene topove i suzavac. Okupljeni na protestu su, između ostalog, palili drvene palete i bacali predmete na policajce. U trenutku izbijanja sukoba na trgu je bilo oko 6000 protivnika penzione reforme. Protesti su izbili i u drugim francuskim gradovima, a sindikati su pozvali da se novi nacionalni dan štrajkova i protesta održi sljedeći četvrtak. Milioni ljudi već su izašli na ulice protiv prijedloga reforme.

Šta kažu iz opozicije?

Posežući za posebnim ustavnim ovlastima umjesto da rizikuje odbacivanje reforme u donjem domu, Macron je samo dao novo streljivo opoziciji i čelnicima sindikata koji reformu nazivaju nedemokratskom. Opozicija upozorava da je guranje reforme bez glasanja u parlamentu poricanje demokratije i priznanje slabosti, a sindikati upozoravaju da je to jednako objavi rata. Marine Le Pen pak njegovu odluku smatra priznanjem potpunog neuspjeha te poziva na ostavku premijerke Borne. „Pozivanje na članak 49.3 u posljednji trenutak izvanredan je znak slabosti. Ona mora otići“, rekla je Le Pen.

Mathilde Panot, čelnica ljevičarske grupe Nepokorena Francuska, kaže da Macronov potez znači da ovaj zakon nema legitimiteta i da njegova upotreba označava zabrinjavajuću autoritarnu prekretnicu. Odmetnuti republikanac Aurélien Pradel smatra da je odluka o zaobilaženju parlamenta znak da je Francuska na rubu demokratske propasti. Bilo je kritika i iz smjera Macronove stranke. „Trebali smo prijedlog dati na glasanje. Dugujemo to opoziciji, onima koji su svoje neslaganje uvijek pokazivali na miran i dostojanstven način. Poraz ili pobjeda, to bi ipak bila demokratija“, rekao je Eric Bothorel dodavši da osjeća nešto između razočarenja i ljutnje.

Kakve su prognoze stručnjaka?

Ankete javnog mnijenja pokazale su da se osam od deset ljudi protivi donošenju zakona na ovakav način, dok sve veći broj ljudi gubi vjeru u francusku demokratiju, kaže stručnjak za javno mnijenje Antoine Bristielle.

Analitičari smatraju da bi višesedmične užarene rasprave u parlamentu i ulični protesti s preko milion ljudi mogli dati vjetar u leđa krajnje desnim populistima. “Ova reforma ima sve potrebne sastojke da osigura glasove strankama krajnje desnice”, rekao je Bruno Palier, politolog sa Univerziteta Sciences-Po. Prema njegovoj ocjeni, teret reforme će najvećim dijelom podnijeti niža srednja klasa koja se već osjećala gubitnikom u globalizaciji, podsjećajući da je to bio slučaj u Velikoj Britaniji prije Brexita i u SAD-u prije Donalda Trumpa. “Ta ogorčenost, srdžba i jad neće nestati. Preobraziće se u nešto drugo i samo će čekati da se prikaže na glasačkim listićima”, dodao je.

Politički analitičari takođe ocjenjuju da je Le Pen odigrala najbolje što je mogla te da bi mogla izvući korist iz načina na koji se odvijala cijela rasprava o penzionoj reformi. Analitičari ukazuju na još jedan detalj: Macron se 2027. neće moći takmičiti za treći mandat, a zasada njegov nasljednik nije na vidiku. “Gospođa Le Pen je spremna za zasjedu”, rekao je Laurent Berger, čelnik umjerenog sindikata CFDT. Le Pen je stalno iskazivala protivljenje reformi, ali je svojim kolegama u parlamentu sugerisala da se suzdrže od opstruktivnih taktika radikalne ljevice.

Šta dalje?

Reforma se još uvijek može srušiti izglasavanjem nepovjerenja vladi. Stranka tvrde ljevice Nepokorena Francuska kao i stranka desnice Marine Le Pen Nacionalno okupljanje tvrde da će poduprijeti prijedlog za izglasavanje nepovjerenja vladi. Dođe li do toga, premijerka će vjerovatno dati ostavku a Macron bi mogao raspustiti parlament.

Ako to pak ne uspije, što je vjerovatniji ishod, opozicione stranke su obećale poništiti reformu podnošenjem žalbe ustavnom vijeću ili traženjem narodnog referenduma, za što je potrebna potpora petine parlamentaraca i desetine stanovništva s pravom glasa, a to je 4,87 miliona ljudi.

Foto: Freepik