TEMA: Njemačka vapi za radnicama s Balkana – kako otići i šta raditi?

Nedostatak radne snage sve je osjetniji u Njemačkoj, gdje ima dva miliona nepopunjenih radnih mjesta, što rezultira gubitkom od 100 milijardi evra”, saopćila je Trgovinsko-industrijska komora Njemačke.

Prema rezultatima ispitivanja u 22.000 njemačkih kompanija, polovina njih ima teškoće da popuni slobodna radna mjesta. S druge strane, ovo je šansa za radnike s Balkana da lakše dođu do posla, a kako stvari stoje i do državljanstva.

Gdje fali najviše radnika?

Njemačka se godinama suočava sa nedostatkom radne snage koji je povezan sa starenjem stanovništva, u ključnim sektorima kao što su industrija, zdravstvo, hoteli i restorani, građevinarstvo.

Situacija se pogoršala, kao i u mnogim zapadnim državama, od pandemije korona virusa, dok stopa zaposlenosti u zemlji vrtoglavo raste.

Šta je “karta šansi” mjera koju uvodi vlada?

Vlada želi da privuče više radnika iz inostranstva uz lakšu nostrifikaciju diploma i novu kartu šansi. Novi zakon o useljavanju kvalifikovanih radnika koji se planira predviđa i novi sistem bodova.

Između ostalog, uvodi se karta šansi, zasnovana na bodovnom sistemu, za strance sa najmanje dvogodišnjim stručnim kvalifikacijama.

“Među kriterijumima za izbor su poznavanje jezika, profesionalno iskustvo, starost i povezanost sa Njemačkom”, navodi se u nacrtu zakona.

Karta šansi nudi i mogućnosti za probni rad ili rad sa skraćenim radnim vremenom.

Kako lakše do posla i života u Njemačkoj?

Ljudi koji dolaze iz zemalja van Evropske unije dobijaju kartu šansi ako sakupe najmanje šest bodova. Na primjer, četiri poena ide za određenu profesionalnu kvalifikaciju. Dobro poznavanje njemačkog jezika ili najmanje tri godine relevantnog profesionalnog iskustva vuku po tri boda.

Po dva poena mogu da se dobiju za djelimično znanje njemačkog, samo dvije godine radnog iskustva ili starost do 35 godina. Plan je da se jedan poen dodijeli ako je osoba legalno provela u Njemačkoj barem šest mjeseci u kontinuitetu.

Ukida se i ograničenje od 25.000 ljudi godišnje u takozvanoj regulativi za Zapadni Balkan. Kvota za državljane Albanije, Bosne i Hercegovine, Kosova, Crne Gore, Sjeverne Makedonije i Srbije biće veća – 50.000 godišnje.

Ima li inflacije u Njemačkoj?

Inflacija u Njemačkoj vjerovatno je dosegnula vrhunac, s obzirom na pad cijena energenata u svijetu, izjavila je ekonomska vladina savjetnica Monika Schnitzer, dodajući da u ovoj godini očekuje daljnji pad cijena plina.

“Ako se ne dogodi nešto nepredviđeno, vrhunac [inflacije] zapravo je iza nas”, rekla je ona.

Inflacija iskazana harmoniziranim indeksom potrošačkih cijena (HICP) usporila je u decembru, drugi mjesec zaredom, spustivši se na 9,6 posto, zahvaljujući padu cijena energije i jednokratnoj vladinoj pomoći domaćinstvima za račune za potrošnju energije.

Šta rade i koliko zarađuju radnici s Balkana?

Radnici s Balkana koji odu u Nemačku najčešće rade fizičke poslove. U pitanju je pranje sudova ili serviranja hrane u ugostiteljskim objektima, čišćenje kuća, posao magacionera u velikim marketima, recepcionera, konobara. Popularna su i zanimanja vezana za logistiku poput vozača kamiona i druge mehanizacije na gradilištima. Vozač viljuškara, na primer, ima prosječnu platu 2.679 evra, a putar 3.463 evra.

Recimo, zidar zarađuje 3.214, moler 2.975, a kovač može zaraditi 3.053 evra mjesečno. Umijeće varioca se plaća oko 2.819, a keramičara oko 3.000 evra.

Sad već tradicionalno najtraženiji su radnici u zdravstvu, medicinske sestre i ljekari, pa najveći broj radnika koji je otišao sa područja Balkana, upravo je iz ovog sektora. Fizioterapeut ima prosječnu platu 2.588, bolničar 3.511, medicinska sestra 3.645, a zubni tehničar 2.590 evra. Medicinsko-tehnički laboratorijski asistent 3.497 evra, a doktori prosečno 6.337 evra.

Naši ljudi se zapošljavaju u struci i sa diplomama različitih fakulteta, pa tako inženjer mašinstva zarađuje oko 6.173 evra, inženjer elektrotehnike 6.300 evra, arihtekta 4.122 enra. Programerima su vrlo visoke plate, što je trend širom svijeta.

Hoće li Njemačka olakšati proces dobijanja državljanstva?

Stranci koji žive u Njemačkoj više se neće morati odreći svog pasoša da bi dobili njemačko državljanstvo, a mogu podnijeti zahtjev nakon samo pet godina boravka u zemlji prema novim pravilima koje je izradilo ministarstvo unutrašnjih poslova.

U koalicijskom sporazumu vlada socijaldemokratskog kancelara Olafa Scholza pristala je 2021. uvesti “moderni zakon o državljanstvu”.

Ostali aspekti reforme uključuju olakšavanje uslova o poznavanju njemačkog jezika za određene grupe i ukidanje testa za sticanje državljanstva starijima od 67 godina.

Trenutno stranci moraju živjeti u Njemačkoj do osam godina prije nego što mogu podnijeti zahtjev za državljanstvo.

Prema spomenutom nacrtu, skraćeni period od pet godina može se dodatno skratiti ako kandidati mogu pokazati da su dobro integrisani, na primjer dobrim uspjehom u školi ili na poslu, volonterskim radom ili posebno dobrim poznavanjem jezika.

Djeca rođena u Njemačkoj čiji su roditelji stranci moći će imati dvojno državljanstvo.

Foto: Freepik