TEMA: Šta se dešava sa švicarskim bankarskim divom Credit Suisse?
Švicarska Credit Suisse, 167 godina stara evropska banka, bila je u srijedu na rubu propasti.
Cijena dionice ovog bankarskog diva juče je u jednom trenutku potonula za čak 30 posto, nakon što je najveći bankin kreditor, Saudi National Bank, objavio da nije više u mogućnosti pružati joj financijsku pomoć jer bi premašio zakonsko ograničenje o vlasničkom udjelu do 10 posto.
Ta banka, naime, prošle godine sudjelovala je u dokapitalizaciji Credit Suissea, vrijednoj 4.2 milijarde dolara, ostvarivši pritom vlasnički udio od 9.9 posto.
Šta se desilo?
Dionice su pale nakon što se činilo da je njihov najveći dioničar odbacio mogućnost dodatnog finansiranja. U intervjuu za Bloomberg predsjednik Saudijske nacionalne banke rekao je da neće povećati svoj udio u Credit Suisseu.
Nekad veliki igrač na Wall Streetu, Credit Suisse je tokom prošlih nekoliko godina pogođen nizom pogrešnih koraka i propusta u poštovanju propisa koji su naštetili njegovom ugledu kod klijenata i investitora, a nekoliko vodećih direktora koštali su posla.
Klijenti su prošle godine povukli 123 milijarde švicarskih franaka iz Credit Suissea – uglavnom u četvrtom tromjesečju – a banka je izvijestila o godišnjem neto gubitku od gotovo 7.3 milijarde švicarskih franaka, najvećem od globalne financijske krize 2008.
U oktobru je banka krenula s planom radikalnog restrukturisanja koji podrazumijeva otpuštanje 9000 zaposlenih s punim radnim vremenom, izdvajanje investicijske banke i fokusiranje na upravljanje imovinom.
Saudijska nacionalna banka – koja sebe opisuje kao najveću banku u saudijskom kraljevstvu – uložila je 1.5 milijardi dolara od četiri milijarde dolara novog kapitala koji je Credit Suisse prikupio za finansiranje svog remonta.
Koje je rješenje našla banke?
Credit Suisse planira od švicarske centralne banke posuditi do 50 milijardi franaka (51.4 milijarde evra) kako bi osigurala likvidnost.
“Credit Suisse povlači odlučan potez kako bi preventivno ojačao likvidnost planiranim korištenjem opcije posudbe do 50 milijardi franaka od Švicarske nacionalne banke putem programa osiguranih kredita i kratkoročne likvidnosti”, objavili su jutros.
Dodali su i da im je Credit Suisse International ponudio gotovinski otkup vrijednosnih papira s prioritetom naplate u vrijednosti oko tri milijarde franaka.
Na evropskim berzama jutros su porasli berzovni indeksi nakon jučerašnjeg oštrog pada jer je ulagače ohrabrila vijest da će švicarska centralna banka odobriti kredit Credit Suisseu.
Kako je reagovala švicarska vlada?
Danas će se sastati i švicarska vlada jer, kako piše Blick, događanja oko Credit Suissea izazivaju zabrinutost političara.
“Uostalom, kolaps velike banke imao bi drastične efekte na švicarsku privredu”, piše Blick.
Na sastanku će biti i šef Švicarske nacionalne banke Thomas Jordan.
Šef parlamenta takođe je izrazio zabrinutost. Prisjetio se kako je 2008. i 2009. godine vlada morala spašavati veliku banku USB financijskom injekcijom.
Jesu li depoziti klijenata sigurni?
Credit Suisse još je uvijek jako dobro kapitalizovan, istaknuo je u razgovoru za Blick TV čelnik švicarskog poslovanja banke Andre Helfenstein.
Dodao je i da su depoziti klijenata sigurni i pripisao tržišne nevolje Credit Suissea teškoćama u američkom bankovnom sektoru, aludirajući na prošlosedmični slom Silicon Valley Banka i Signature Banka.
Švicarsko poslovanje dobro je pozicionirano i postiže dobre rezultate, rekao je Helfenstein, dodavši da banka radikalno restruktruiše poslovanje kako bi poboljšala rezultate na duži rok.
Ipak, priznao je da je banka u 2022. nagomilala gubitak od više milijardi franaka, uglavnom, kako kaže, zbog troškova restrukturisanja.
Šta bi se desilo kada bi Credit Suisse propala?
Teško je procijeniti kakve bi posljedice imalo da Credit Suisse propadne – sa svojom imovinom od pola biliona dolara i više od 50.000 zaposlenih širom svijeta.
Prošlosedmični bankrot Silicon Valley Banka i Signature Banka, dvije bitno manje regionalne banke, poljuljao je povjerenje ulagača širom svijeta. Credit Suisse, jedan od najvećih zajmodavaca u Evropi, “mnogo je više globalno povezan, s više podružnica izvan Švicarske, uključujući i SAD”, napisao je Andrew Kenningham, glavni ekonomist za Evropu u Capital Economicsu, te dodao: “Credit Suisse nije samo švicarski problem već i globalni.”
Credit Suisse je poznata kao “globalna sistemski važna banka” ili G-SIB. Kad se jedna od tih megabanaka nađe u problemima, ljudi se počnu pitati što se događa sa sistemom i nagađaju ko bi mogao biti sljedeći koji će pasti.
Čak i uz finansijsku pomoć švicarskih vlasti, još uvijek postoji mnogo rizika i nepoznanica koji proizlaze iz Credit Suissea, držeći ulagače na iglama.
Je li ovo početak većeg problema?
Njemački javni servis ARD pita se je li kriza par američkih i evropskih banaka tek početak većeg problema ili je sudbina propale američke banke SVB izuzetak.
Njemački javni servis konstatuje da je švicarska banka postala prva evropska žrtva bankarske krize nakon Silvergatea, Silicon Valley Banka, Signature Banka i First Republic Banka.
“Čak i ako je slučaj Credit Suissea vanredan, izolovani slučaj loše strategije i finansijskog problema koji su sami sebi nanijeli, pokazalo se da je banka prevelika i previše isprepletena s globalnim finansijama da bi propala. Nelikvidnost bi imala razorne posljedice”, upozoravaju.
Prvi put od financijske krize 2008. godine, ulagači širom svijeta sada su suočeni s rizikom mogućih učinaka širenja panike u bankarskom sektoru.
Foto: Freepik
