Tema: Šta se krije iza masovnog trovanja učenica u Iranu?
Slučajevi masovnog trovanja učenica u školama u Iranu od 30. novembra 2022. godine sve više privlače pažnju javnosti. Više od hiljadu učenica otrovano je u proteklih 100 dana u nekoliko iranskih provincija, na sreću, nijedna od njih nije preminula. Kako se navodi, učenice su bile izložene plinskim napadima, a za državne medije izjavile su da su odjednom osjetile miris „kao od trulog voća, pokvarenih jaja ili jakog parfema” te da nisu više mogle disati.
Kada je sve počelo?
Prvi slučajevi misteriozne bolesti prijavljeni su u novembru prošle godine, kada je najmanje 18 učenica prebačeno u bolnicu u centralnom iranskom gradu Qomu. Učenice su se žalile na različite simptome uključujući mučninu, glavobolju, probleme s disanjem, kašalj i bolove u tijelu. Uslijedili su slični slučajevi u drugim ženskim školama u gradu.
Slučajevi trovanja uslijedili su nakon velikih protesta u zemlji, izazvanih smrću 22-godišnje Iranke Mahse Amini dok je bila u policijskom pritvoru sredinom septembra. Amini je bila u pritvoru jer nije nosila hidžab onako kako „moralna policija” smatra da to treba, gdje je i podlegla ozljedama koje joj je nanijela „moralna policija”.
Posljednji zabilježeni slučajevi trovanja dogodili su se u nedjelju, 5. marta, a pogođeni su ženski studentski dom u Urmiji na sjeverozapadu zemlje i osnovna škola u sjevernom gradu Tabrizu. Oboljele djevojčice i studentice navode simptome među kojima su vrtoglavica, mučnina, otežano disanje.
Koga krive za slučajeve trovanja?
U momentima dok su Iranci u šoku i bijesu zbog trovanja učenica širom zemlje, vlasti su pokrenule sudske i ministarske istrage kako bi otkrili odgovorne. Teheranski javni tužilac Ali Salehi objavio je formiranje posebnog odjela za praćenje ovog slučaja, upozoravajući da će se počinioci suočiti sa strogim kaznama. Predsjednik Irana Ebrahim Raisi za trovanje je okrivio „neprijatelje Teherana“, dok su neki političari rekli da su djevojčice možda bile meta tvrdokornih islamističkih grupa koje se protive obrazovanju djevojčica. Zamjenik ministra zdravstva Yunus Panahi takođe je izrazio sumnju kako je cilj tih napada zatvaranje škola za djevojčice.
Iranska aktivistica za ljudska prava Masih Alinejad smatra da je u pitanju osveta Islamske Republike. „Mislim da je ovaj napad otrovom osveta Islamske Republike protiv hrabrih žena koje su odbacile hidžab i uzdrmale vlast. Budući da iranski režim Islamske države mrzi djevojke i žene, pozivam žene širom svijeta da budu glas iranskih učenica i da pozivaju čelnike demokratskih zemalja da osude ovu seriju trovanja i izoliraju iranski režim. Ja to nazivam biološkim terorizmom i to trebaju istražiti Ujedinjene nacije. Trebamo vanjsku organizaciju koja će istražiti ovaj slučaj što je prije moguće“, rekla je Alinejad za Guardian.
Ministar unutrašnjih poslova Ahmad Vahidi izjavio je da su istražitelji pronašli “sumnjive uzorke” koji se proučavaju. “U terenskim studijama pronađeni su sumnjivi uzorci koji se istražuju… kako bi se utvrdili uzroci bolesti učenica, a rezultati će biti objavljeni što je prije moguće”, rekao je ministar. Vahidi je ranije izjavio kako je u 90 posto slučajeva stresa izazvao ove simptome kod djevojčica.
Zašto je javnost skeptična prema izjavama iranskog vodstva?
Novinarka Moloud Hajizadeh je oprezna po pitanju Vahidijevih izjava. „Aparat moći u Iranu je u proteklih deset do petnaest godina u zemlji instalirao gustu mrežu nadzornih kamera. Vlasti znaju čak ko, kad i u kojem automobilu je bio bez marame na glavi. Vlasnik automobila odmah dobija sms upozorenja. Sigurnosne vlasti navode da čak tačno znaju ko je i kad i na kojem protestu bio aktivan. Učesnike protesta često nekoliko dana kasnije uhapse kod kuće. A sad kao nemaju pojma kako je otrovano više od 1000 učenica?!”
Ona je podsjetila na napade kiselinom koji su se dogodili prije devet godina. „Podsjećaju me na napade kiselinom u gradu Isfahanu 2014. godine. Tada je veći broj žena u Isfahanu napadnut kiselinom zato što nisu korektno nosile hidžab. Bili su to organizovani napadi mladih muškaraca koji nikad nisu uhapšeni, isto kao što je sad slučaj kod ovih organizovanih napada”, smatra ova novinarka.
Kako je reagovala javnost?
Zabrinuti roditelji protestvovali su u iranskom glavnom gradu Teheranu u subotu zbog vala napada otrovom na djevojčice u desecima škola. Okupljanje roditelja ispred zgrade ministarstva obrazovanja u zapadnom Teheranu pretvorilo se u protest protiv vlade. “Basidž, Gardo, vi ste naš Daeš”, uzvikivali su okupljeni, povezujući Revolucionarnu gardu i miliciju Basidž s terorističkom grupom Islamskom državom. Slični protesti održali su se na druga dva područja u Teheranu i drugim gradovima uključujući Isfahan i Rašt, prema nepotvrđenim video snimkama, prenosi N1.
Stotine iranskih umjetnika potpisale su peticiju kojom traže istragu zbog vala trovanja učenica i studentica, objavio je dnevni list Šarg. Pet stotina istaknutih umjetnika potpisalo je peticiju, prenosi list. „Namjerni masovni napadi na škole za djevojčice u zemlji nova su katastrofa čija je svrha podsticati teror i plaćanje veće cijene za normalna prava djevojčica u društvu”, stoji u peticiji. “Osuđujemo ovu tragediju i pozivamo da se počinitelje uhapsi i kazni”, dodaje se u peticiji.
Koordinacijsko vijeće iranskog nastavničkog sindikata je za sljedeće sedmice pozvalo na proteste širom zemlje. „Ko god da se krije iza ovih napada bi trebao znati da je sigurnost učenica i učenika naša crvena linija”, poručio je putem društvenih mreža Mohammed Habibi, najistaknutiji član iranskog nastavničkog sindikata u Teheranu. Habibi je proteklih godina više puta uhapšen zbog poziva na štrajk.
Foto: Freepik
