Zašto gradovi širom svijeta tonu velikom brzinom
New York tone brzinom od jedan do dva milimetra godišnje, navodi se u novoj geološkoj studiji, a težina njegovih visokih zgrada ubrzava ovaj proces. Satelitski podaci pokazuju da se otisak grada urušava u Zemlju. Nekoliko milimetara možda ne zvuči puno, ali neki dijelovi grada tonu puno brže, u poređenju sa tektonskim pločama koje se pomijeraju kao posljedica topljenja glečera.
Zbog čega New York tone?
U novoj studiji, Tom Parsons, geofizičar pri Geološkom institutu SAD, i njegove kolege izračunali su ukupnu kumulativnu masu više od milion zgrada u New Yorku koja iznosi 764 milijardi kilograma. Grad su podijelili na mrežu kvadrata veličine 100×100 metara i pretvorili masu zgrade u pritisak na tlo uzimajući u obzir i gravitaciju. U geološkim procjenama uzeta je u obzir samo masa zgrada bez puteva, trotoara, mostova, željezničke pruge i drugih popločanih područja New Yorka. Čak i sa tim ograničenjima, novi proračuni ističu složenu površinsku geologiju ispod grada koja se sastoji od naslaga pijeska, mulja i gline i mekanih stijena. Istraživači su pokazali da su tla bogata glinom koja se vještački dreniraju posebno sklona slijeganju tla. Upoređujući ove modele sa satelitskim podacima koji mjere visinu površine kopna, tim je mapirao njegove procjene slijeganja terena širom grada. Povećana urbanizacija, uključujući odvodnjavanje i pumpanje podzemnih voda, mogla bi samo doprinijeti problemu slijeganja tla u New Yorku, upozoravaju istraživači.
Koji još gradovi su pod rizikom?
New York nije jedini grad koji postepeno tone. Na svijetu postoje i drugi primjeri, kao što je glavni grad Indonezije, Jakarta za koju se predviđa da do 2050. godine bude pod vodom. Pojedini dijelovi grada počeli su da tonu za oko 11 centimetara na godišnjem nivou. Razlog tome je prekomjerno crpljenje vode, a ako se stvari nastave ovim tempom, već 2050. veliki dio grada naći će se pod vodom. Ipak, indonezijska vlada je odobrila plan po kom bi glavni grad trebalo da se preseli dalje od trenutne lokacije, odnosno na ostrvo Borneo. Time bi se zaštitilo 10 miliona stanovnika od poplava. U jugoistočnoj Aziji je jako puno ugroženih gradova. Uz Jakartu, tu su i Manila na Filipinima, Chittagong u Bangladešu, Karachi u Pakistani i Tianjin u Kina. Ove gradove već zahvaćaju česte poplave zbog čega nastaje značajna šteta na infrastrukturi.
Iako nije na obali, i Mexico City tone nevjerovatnih 50 cm godišnje zbog toga što su Španci isušivali njegove podzemne spremnike vode kada su ga okupirali tokom kolonijalizacije. Istraživanja su pokazala da bi moglo proći još 150 godina prije nego što se to potonuće zaustavi, a do tada će grad potonuti još 30 metara.
Italijanska ljepotica Venecija takođe tone i poplave u ovom gradu postaju sve češća pojava. I teksaški grad Hjuston je pod velikim rizikom, a razlog je navodno isti kao i u Indoneziji – prekomjerno crpljenje vode. Procjenjuje se da što grad bude više tonuo, veće su šanse da će postati izložen prirodnim katastrofama, poput uragana Harvi. Nekadašnjem glavnom gradu Nigerije takođe prijeti potop. Naime, nalazi se veoma nisko te se predviđa kako bi i blagi porast nivoa mora imao katastrofalan učinak na njega. Ako nivo mora nastavi da raste uslijed globalnog zagrijavanja, Lagos će vrlo brzo morati da smisli način kako da se odbrani. Situacija je daleko od idealne i u glavnom tajlandskom gradu Bangkoku, koji bi već za desetak godina mogao da bude u problemima. Naime, visoki neboderi koji su izgrađeni, doveli su do situacije da se zemlja urušava sama od sebe.
Šta kažu istraživači?
Naučnici procjenjuje da će do 2040. godine potonuti oko 12 miliona kvadratnih kilometara tla širom planeta.
“Moji koautori sa Univerziteta Rhode Island posmatrali su 99 gradova širom svijeta, ne samo obalnih, nego i u unutrašnjosti, i velika većina njih ima problema sa slijeganjem tla”, rekao je Parsons, navodeći slučaj Jakarte, koja tone tako brzo da indonežanska vlada planira da izgradi novi glavni grad na drugom mjestu.
„U nekim gradovima imamo slijeganje od nekoliko centimetara godišnje“, kaže Steven D‘Hondt, jedan od autora studije iz 2022. godinr i profesor okeanografije na Univerzitetu Rhode Island u Narragansettu. Ovom brzinom, grad tone mnogo brže nego što se nivo mora diže. „Topljenje leda bi moralo biti znatno brže da to dostigne.“
“Znamo da globalni nivo mora raste i da se obale mijenjaju te da je ključno razumjeti uticaj ljudskih aktivnosti, poput emisije stakleničkih gasova, na naš svijet koji se zagrijava. Ovo istraživanje bavi se važnim ljudskim faktorom koji je tek nedavno došao u fokus – učinkom opterećenja urbanih zgrada na slijeganje obalnog tla”, rekla je geofizičarka Sophie Coulson, postdoktorandica na Nacionalnoj laboratoriji Los Alamos koja nije bila uključena u studiju.
Foto: Freepik
