Zemlje EU usvojile zakon o zabrani proizvoda koji podstiču krčenje šuma
Dvadeset sedam zemalja Evropske unije u utorak, 16. maja, službeno je usvojilo nova pravila koja bi trebala pomoći Uniji da smanji svoj doprinos globalnoj deforestaciji regulisanjem trgovine nizom proizvoda koji podstiču smanjenje šumskih područja širom svijeta.
Šta podrazumijeva novi zakon?
Prema zakonu, kompanije koje trguju palminim uljem, stokom, drvetom, kafom, kakaom, gumom i sojom morat će potvrditi da roba koju prodaju u EU-u nije dovela do deforestacije i degradacije šuma bilo gdje u svijetu od 2021. Uredba takođe obuhvaća izvedene proizvode kao što su čokolada ili papir.
„Ako bude efikasno primijenjen, zakon bi mogao značajno smanjiti emisije stakleničkih plinova koje proizlaze iz krčenja tropskih šuma za hranu i druge robe. I to bi moglo pomoći u zaštiti kritične biorazličitosti i vodenih resursa u tropskim prašumama“, rekla je Stientje van Veldhoven, regionalna direktorica Svjetskog instituta za resurse za Evropu.
Zakon će prisiliti kompanije da pokažu da je roba koju uvoze u skladu s pravilima u zemlji porijekla, uključujući pravila o ljudskim pravima i zaštiti domorodačkog stanovništva.
Koji proizvodi su ‘najzaslužniji’ za krčenje šuma?
Potrošnja Evropske unije odgovorna je za oko 10 posto svjetskog krčenja šuma, što se uglavnom odnosi na palmino ulje ili soju (više od dvije trećine). Prema procjeni Evropske komisije, glavni proizvodi koje EU uvozi iz iskrčenih šuma su: palmino ulje – 34 posto; soja – 32,8 posto; drvo – 8,6 posto; kakao – 7,5 posto; kafa – 7 posto; guma – 3,4 posto; kukuruz – 1,6 posto.
Koliko je ozbiljan problem krčenja šuma?
Stopa gubitka šuma širom svijeta je, u najmanju ruku, zabrinjavajuća. Prema Svjetskom institutu za resurse, svake minute u svijetu nestane pošumljeno područje veličine 10 fudbalskih igrališta, a EU kaže da bi bez nove uredbe mogla biti odgovorna za gubitak 248.000 hektara krčenja šuma godišnje, površine gotovo jednake zemlji članici Luksemburgu. U Evropi, krčenje šuma u 15% slučajeva izaziva pretvaranje zemljišta u oranice, a u 20% posto slučajeva je riječ o ispaši. Razvoj infrastrukture, uključujući gradnju i širenje cesta, predstavlja treći najveći uzrok krčenja šuma na globalnom nivou, s udjelom od nešto više od 6% u ukupnom nivou deforestacije, dok je u Evropi to glavni uzrok krčenja šuma.
Prema UN-ovoj Organizaciji za hranu i poljoprivredu (FAO), zbog krčenja između 1990. i 2020. nestalo je 420 miliona hektara šuma, što je područje veličine Evropske unije. Šume pokrivaju 31 posto ukupne površine kopna i područja su najveće biološke raznolikosti Zemlje. One takođe djeluju kao prirodni ponori ugljika, apsorbuju emisije CO2 iz atmosfere i osiguravaju neophodan izvor prihoda za oko 25 posto svjetske populacije.
Foto: Freepik
