Kako je jedan vrtić pobošljao imunitet djece jednostavnim projektom
Kad su u jednom finskom vrtiću postavili travu, posadili nisko šumsko rastinje (poput patuljastog vresa ili borovnice) i dali djeci da redovno vode brigu o zasadima u paletama postavljenim u dvorištu, pokazalo se da je raznovrsnost mikroorganizama u sistemu za varenje djece i na njihovoj koži u vrlo kratkom roku postala zdravija.
U poređenju s drugom gradskom djecom, koja se obično igraju u tipičnim urbanim vrtićima koji su okruženi metrima betona, popločanih površina i šljunka, kod djece starosti od tri, četiri ili pet godina koja su vrijeme provodila u ovakvim “ozelenjenim” vrtićima u Finskoj pokazao se povišen nivo tzv. T-stanica i drugih važnih markera imuniteta u krvi već nakon samo 28 dana.
Marja Roslund, naučnica sa Univerziteta u Helsinkiju napisala je i naučni rad o ovome projektu.
“Takođe smo uočili da je crijevna flora djece koja su vrijeme provodila u zelenilu bila slična onoj kod djece iz ruralnih krajeva koja svaki dan posjećuju šumu”, kazala je ona.
Ranija istraživanja su pokazala da je izloženost zelenim prostorima nekako povezan s ispravnim funkcionisanjem imunog sistema kod ljudi, ali još uvijek nije utvrđeno postoji li jasna uzročno-posljedična veza između toga.
Ideja da okolina koja je bogata živim stvorenjima utiče na naš imunitet stručnjaci nazivaju “hipoteza bioraznolikosti.” Na temelju te ideje, gubitak bioraznolikosti u urbanim područjima mogao bi barem djelimično biti uzrok primijećenog porasta učestalosti oboljenja vezanih za imunitet.
“Rezultati ovog istraživanja podržavaju hipotezu o bioraznolikosti i koncept da niska bioraznolikost u savremenoj okolini u kojoj ljudi žive može dovesti do “neupućenog” imunog sistema i time dovesti do češćih oboljenja koja su posredovana imunim sistemom”, kažu autori istraživanja. Istraživanje je objavljeno u časopisu Science Advances.
Foto: Freepik
